Prema izlaznim anketama, u četiri velika grada – Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu nitko nije u prvom krugu sa 50 posto glasova izabran za gradonačelnika, ali je kandidat zeleno-lijeve koalicije “Možemo” Tomslav Tomašević sa 48,61 posto po izlaznim anketama unutar statističke greške, iako je drugi krug za 14 dana vjerojatniji.
Njegova stranka dobila je najviše glasova za Gradsku skupštinu grada Zagreba, i to 45,96 posto. Druga je po broju glasova kandidatkinja Bandićeve stranke Jelena Pavičić-Vukičević Sa 11,49 posto.
Prve projekcije govore da bi “Možemo” po D’Hontu mogla imati većinu, odnosno 24 od 47 gradskih zastupnika u Zagrebu.
U Rijeci kandidat SDP-a Marko Filipović vodi sa 30 posto glasova, a sa njim u drugi krug ulazi nezavisni Davor Štimac, dok su socijaldemokrati sa gotovo 30 posto najjača stranka u riječkom Gradskom vijeću.
U Splitu vodi kandidat liberalne stranke Centar Ivica Puljak s 27,41 posto glasova, a sa njim mu drugi krug ide kandidat HDZ-a Vice Mihanović koji je dobio 23,41 posto glasova.
U Osijeku vodi kandidat HDZ-a Ivan Radić sa 41,45 posto glasova a s njime u drugi krug ide kandidat desnih strabaka Domovinski pokret i Most Berislav Mlinarević koji je dobio 16,25 posto potpore u prvom krugu lokalnih izbora.
Privremeni nepotpuni rezultati koje od 21 sat objavljuje Državno izborno povjerenstvo potvrđuju ove trendove.
U Rijeci na 18,81 obrađenih biračkih mjesta kandidat SDP-a Marko Filipović ima 29,43 posto glasova, a s njime u drugi krug ulazi nezavisni Davor Štimac sa 16,91 posto glasova.
U Splitu na 40,49 posto obrađenih biračkih mjesta, kandidat liberalne stranke Centar Ivica Puljak ima 28,76 posto glassova, a zajedno s njim u drugi krug ulazi kandidat HDZ-a Vice Mihanović sa 20,73 posto.
Na 52,99 posto obrađenih biračkih mjesta u Osijeku HDZ-ova kandidat Ivan Radić osvojio je 39,98 posto glasova, a a nezavisni kandidat s potporom desnih stranaka Domovinski pokret i Most Berislav Mlinarević dobio je 19,06 posto glasova.
U Zagrebu je obrađeno svega 17,99 biračkih mjesta, i rezultati i tu potvrđuju da je Tomašević prvi sa 42,11 posto glasova, a kandidatkinja stranke “Milan Bandić 365” Jelena Pavičić-Vukičević 14,08 posto.
U Vukovaru na 62,50 prebrojanih biračkih mjesta prvi je HDZ-ov otpadnik nezavisni Ivan Penava sa 41,51 posto, a drugi je HDZ-ov kandidat Nikola Mažar sa 24,26 posto.
U Vukovarsko -srijemskoj županiji na 56,25 posto prebrojanih glasova vodi HDZ-ov kandidat Damior Dekanić sa 25,30 posto, a u drugi krug ulazi i kandidat desnice Nikola Kajkić sa 21,27 posto glasova.
U ličko-senjskoj županiji na 50 posto prebrojanih biračkih mjesta HDZ-ov kandidat Ernest Petry ima 36.98 posto glasova, a zajednu s njim po ovim rezultatima u drugi krug ulazi HDZ-ov otpadnik Darko Milinović sa 33,36 posto.
U 19 sati zatvorena su 6.572 biračka mjesta u Hrvatskoj u prvom krugu lokalnih izbora.
Izlaznost nešto viša nego prije četiri godine
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), izlaznost je do 16.30 bila 35,54 posto upisanih birača, nešto viša nego na lokalnim izborima 2017. godine, a nema ozbiljnijih primjedbi na izborni process.
Tri milijuna 660 tisuća birača glasalo je za predstavničku i izvršnu vlast u 425 općina, 127 gradova i 20 županija.
Biraju se članove općinskih i gradskih vijeća, vijećnike županijskih skupština, Gradske skupštine Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane.
Također, biralo se sedamdesetak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Za lokalnu izvršnu i predstavničku vlast kandidiralo se preko 38 tisuća kandidata, nešto manje nego prije četiri godine. U 95 gradova i općina kandidirao se samo jedan kandidat za gradonačelnika ili općinskog načelnika i tamo izbori za te funkcije neće biti ni održani.
Danas se glasalo za predstavnička tijela. Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, pa ako u prvom krugu neki kandidat ne dobije većinu glasova, u drugi krug koji će biti održan 30. svibnja ide dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova u prvom krugu.
Pravo biranja na lokalnim izborima imali su punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.
Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači su mogli glasati samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Posljednjih nekoliko izbornih ciklusa izlaznost na lokalne izbore bila je nešto ispod 50 posto. Na prošlim lokalnim izborima 2017. godine ona je u prvom krugu bila 46 posto, a u drugom krugu 38 posto.
Međutim, zbog iseljavanja hrvatskih građana u bogatije zemlje Europske unije (EU) i nedovoljno ažurne evidencije, moguće je da taj postotak na ovim izborima bude i niži.
GONG: Mnoštvo pritužbi glasača
Prema priopćenju nevladine udruge GONG, “osim kršenja izborne šutnje, pritužbi na biračke odbore, upita o biračkim mjestima i mogućnostima glasanja ukoliko su biračice u samoizolaciji ili bolesne, izborno jutro prošlo je relativno mirno, ali uz mnoštvo pritužbi građana i građanki.
Preko 10 građana upozorilo je da su ih na biračkim mjestima pitali žele li glasati samo za gradonačelnika ili i za za preostale liste.
GONG je primjedbe uputio gradskim izbornim povjerenstvima koja su SMS porukom dodatno upozorile članove biračkih odbora da ponude sve listiće (hrvatski građani će na ovim izborima dobiti od 4 do 7 glasačkih listića).
DIP je dodatno pojasnio da “birač koji je zbunjen ponudom biračkog odbora, može se vratiti i glasati za druge vrste izbora".
Jedna stranka potužila se DIP-u da netko u njihovo ime šalje SMS-ove da se glasa za tu stranku. Državna agencija te je brojeve odmah blokirala.
GONG je sukladno primedbama građana koje su pristigle zatražio od DIP-a da istraži poruke koje se šire SMS-ovima i društvenim mrežama, a njihov sadržaj je dogovaranje prijevoza birača iz Bosne i Hercegovine u Makarsku.
“U poruci se spominje osiguran prijevoz i ručka za sve
simpatizere određene stranke. Podsjećamo, osobe koje imaju
prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo glasa. Zatražilie smo od DIP-a provjeru autentičnosti izvora i odgovor na pitane je li
osiguranje ručka utjecaj na birače i je li sporno da se prijevoz
nudi samo određene simpatizerima stranke, što podrazumijeva da nije dostupno svima koji bi željeli glasati,” navodi se u priopćenju GONG-a.
U Sisku je nakratko prekinuto glasanje kada je – po policijskom izvješću – “starija demetna osoba” otuđila 43 glasačka listića i krenula ih zaokruživati, a u Trilju i Potravlju došlo je do fizičkih obračuna, u oba slučaja između dvojice muškaraca.
HDZ-u važan Split, SDP-u Rijeka
Mediji i analitičari posvećuju najviše pozornosti izborima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, kao i u Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
HDZ nema previše sreće u velikim hrvatskom gradovima. U Zagrebu nije na vlasti već 26 godina, u Rijeci i Osijeku nikada nije bio na vlasti, a jedino u Splitu je uspio u više navrata biti na vlasti, pa je i do ovih izbora imao gradonačelnika. Njima je važno da sačuvaju vlast u Splitu, i da vrati dvije županije koje vode njihovi bivši članovi koji su se odmetnuli – Darko Milinović koji na izborima nastupa samostalno u Lici i Ivan Penava u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji nastupa samostalno protv HDZ-a s potporom Domovinskog pokreta.
Ankete govore da u Zagrebu najveću potporu među biračima ima kandidat za gradonačelnika zeleno-lijeve koalicije “Možemo” Tomislav Tomašević, ali nije izvjesno hoće li biti izabran već u prvom krugu. Protukandidati su mu predsjednik desnog Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, kandidat HDZ-a Davor Filipović i kandidatkinja stranke pokojnog gradonačelnika Milana Bandića Jelena Pavičić Vukičević.
Tomašević je dugogodišnji ekološki aktivist, angažiran i u građanskim akcijama otpora devastaciji i otimanju javnog gradskog prostora za privatne interese, 2017. izabran u Gradsku skupštinu Grada Zagreba, a 2020. i u Hrvatski sabor.
Socijaldemokratima (SDP) je važno da sačuvaju vlast u Rijeci, gdje se više neće kandidirati Vojko Obersnel koji je kao SDP-ov gradonačelnik tu funkciju obavljao 21 godinu.
U Osijeku ankete priličnu prednost daju HDZ-ovom kandidatu Ivanu Radiću, a u Splitu relativnu prednost Vici Mihanoviću, ali u Splitu pobjednik u prvom krugu nije vjerojatan.
Glasanje uz poštovanje mjera
Za izlazak na birališta obavezna je maska i potrebno je pridržavati se razmaka od 2 metra. Preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim će izborima moći glasati birači koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.
Na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije biračka mjesta su organizirana i u 25 šatora, jer su razorni potresi krajem prošle godine teško oštetili zgrade u kojima su se ranije nalazila ta biračka mjesta.
Ministarstvo unutarnjih poslova je priopćilo da na dan izbora svi hrvatski državljani s pravom glasa mogu ući u Republiku Hrvatsku iz drugih država, a neće ih se tražiti negativan PCR test, kao što je to inače slučaj.
Dolazak u Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, i te se osobe smiju u Hrvatskoj zadržati 12 sati.
Iako je medicinska struka izrazila nezadovoljstvo ovom odlukom i upozorila da će to rezultirati povećanim brojem novozaraženih u Hrvatskoj u sljedećim tjednima, iz policije kažu da ulazak u Hrvatsku “iz neodgodivih osobnih razloga” nije osjetno veći nego proteklih tjedana.
“Do podne su u Hrvatsku po navedenoj osnovi ušla 892 hrvatska državljana, što ne odudara od prosjeka ako uzmemo u obzir prošlu i pretprošlu nedjelju (2.5. - 724, 9.5. - 683 ulaska do podne),” stoji u policijskom priopćenju.
Izbore pratilo više od 10.600 promatrača
Za ove lokalne izbore tiskano je gotovo 14 milijuna glasačkih listića, njih čak 1.232 vrste. Tiskani su u sedam različitih boja, a građani su na biračkim mjestima dobili od 4 do 7 glasačkih listića. Na ovim izborima bilo je prijavljeno preko 10.600 promatrača.
Iz Državnog izbornog povjerenstva najavljuju da će sa objavljivanjem prvih neslužbenih nepotpunih rezultata započeti u 21 sat, do kada će biti obrađeno oko 25 posto biračkih mjesta.
Osvježavat će se svakih 15 minuta, a očekuje se da do 23 sata bude obrađeno 75 posto biračkih mjesta.
Nakon 19 sata i zatvaranja birališta mediji će početi sa objavljivanjem izlaznih anketa.
