Hrvatski narodni sabor (HNS) reagirao je u petak 7. maja nakon što su predstavnici Vlade Savezne Republike Njemačke rekli da se protive načelu 'legitimnog predstavljanja' u Izbornom zakonu BiH.
Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
U saopštenju stoji kako HNS snažno zagovara unutarnje, društveno i političko ujedinjenje Bosne i Hercegovine bez diskriminacije bilo koga, kao niti pokušaja dominacije. Dodaju da je legitimno predstavljanje Ustavni sud BiH izdvojio u svim svojim presudama i da HNS neće odustati od svojih zahtjeva.
Belgijski primjer za Nijemce
"Legitimno predstavljanje njemačke govorne zajednice i konstitutivna autonomija koju uživaju u Belgiji je primjer onoga što HNS zagovara kao politički model u Bosni i Hercegovini. Jednakopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje jamče opstojnost, stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine, kažu u HNS-u.
Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna politička organizacija Hrvata u BiH koja okuplja stranke sa hrvatskim predznakom. Osnovana je 2000. godine.
Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.
Državni sekretar njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za Vladu te države, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".
"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.
Kritike kad je riječ o reformama izbornog zakona ranije su iznijeli politički analitičari, ali i europarlamentarci, navodeći da izmjene pogoduju Hrvatskoj demokratskoj zajednici u BiH i da se više bave pitanjima legitimnog predstavljanja, nego stvarnim izmjenama koje se odnose na transparentnije, poštenije demokratske izbore.
Pismo njemačkog državnog sekretara iz Ministarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
