Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) podsetio je saopštenjem na tridesetogodišnjicu zločina i proterivanja Hrvata u Vojvodini, posebno u Sremu i jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj.
„Tih se tragičnih događaja prisjećamo početkom svakog svibnja (maja), budući da je 6. maja 1992. godine u (sremskom selu) Hrtkovcima održan miting na kojemu je sudjelovao (lider Srpske radikalne stranke, SRS) Vojislav Šešelj i pročitao imena sedamnaestero Hrvata kojima je javno poručeno da se sele“, podseća se u saopštenju DSHV.
Savez navodi da je proterivanje vojvođanskih Hrvata započelo bez ikakvog povoda – 1991. godine etničkim nasiljem u Novom Slankamenu, ali „da je događaj u Hrtkovcima u javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer“.
DSHV podseća javnost da su Hrvati devedesetih godina prošlog veka poterivani i iz drugih vojvođanskih mesta: Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića...
Kako se navodi, bilo je to ne samo vreme straha, nego i etnički motivisanog nasilja i ubistava, koje se organizovano sprovodilo prema lojalnim građanima hrvatske nacionalnosti, „i to samo zato što su Hrvati“.
DSHV ističe da nevladine organizacije govore o tome „kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba, te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Od izbjeglih se do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj“.
Kako se navodi, u Srbiji još uvek izostaje tematizovanje i adekvatno rešavanje pitanja proterivanja Hrvata iz Vojvodine, da pravosudni organi još nisu pokretali sudske postupke za učinjene zločine, da ne postoji nijedno javno obeležje.
„Ovi se zločini različitim strategijama nijekanja prešućuju, na što ne pristajemo“, poručuje ova organizacija.
DSHV podseća da je Vojislav Šešelj, lider SRS, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Hagu, naslednikom Haškog tribunala, 2018. godine pravosnažno osuđen na 10 godina za podsticanje progona, deportacije i prisilno raseljavanje, prisilno premeštanje Hrvata u Hrtkovcima.
Šešelj je nakon izricanje presude izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je "ponosan na sve zločine" koji su mu, kako se izrazio, "pripisani", te dodao da bi ih i ponovio.
DSHV podseća da je Vojislav Šešelj, mimo svih demokratskih načela i standarda međunarodnog prava nastavio svoje političko delovanje, koje je delom usmereno ne samo na negiranje činjenica zbog kojih je osuđen, zločina nad Hrvatima u Sremu, nego i na aktivno delovanje u mestu u kojem su se zločini događali, kao što su Hrtkovci, „gdje njegova stranka ima prostor u kojem se odvijaju aktivnosti nijekanja zločina – što držimo za njihovu banalizaciju.“
Tako nešto, kako ističe, DSHV smatra nedopustivim delovanjem za svaku demokratski legitimisanu državu, što bi nadležna tela Srbije morala zabraniti.
„To, kao pripadnici ranjene zajednice, s razlogom očekujemo, jer se isto može tumačiti i kao ruganje nevinim žrtvama i kao nespremnost srbijanskih vlasti da se primijene neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanja s prošlošću“, poručuje se u saopštenju Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, koje je potpisao predsednik Tomislav Žigmanov.
