Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BIH) nije zabranio veličanje vođa nacifašističkih pokreta iz perioda Drugog svjetskog rata.
Inicijativom koja je odbijena u utorak (27. april), delegat Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP) tražio je da svi gradovi i opštine u BiH zabrane bilo koji, direktni ili indirektni, oblik glorificiranja ili afirmiranja vođa nacifašističkih pokreta iz Drugog svjetskog rata.
Odnosila se na vođu ustaškog pokreta Antu Pavelića i vođu četničkog pokreta Dragoljuba Dražu Mihailovića, te sve druge pripadnike nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja.
Bećirović je inicijativu predložio 4. marta, a povod je, kako je naveo obrazlažući je u Domu naroda, taj što je dan ranije (3.marta), Skupština Opštine Bijeljina, grada na sjeveroistoku BiH, donijela odluku o izgradnji biste Dragoljubu Draži Mihailoviću na osnovu inicijative Udruženja četnika veterana "Semberija".
U Bijeljini je u toku izgradnja spomen-biste vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću i to na na trgu koji nosi njegovo ime.
Draža Mihailović, bio je vođa četničkih formacija u toku Drugog svjetskog rata. Njegovi borci su počinili zločine u tom periodu.
Tokom rasprave o inicijativi, delegatkinja Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), Marina Pendeš, optužila je Bećirovića da nije principijelan, te podsjetila na inicijativu HDZ-a u Predstavničkom domu PS BiH iz 2020. godine.
Tada je Klub poslanika HDZ BiH i Hrvatske narodne stranke( HNS) zatražio od Predstavničkog doma PS BiH da prihvati Deklaraciju Evropskog parlamenta od 23. 9. 2008. i Rezoluciju Evropskog parlamenta od 2. 4. 2009. i donese Odluku kojom 23. august obilježava kao "Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima".
Međutim, to je izazvalo oštru polemiku sa poslanicima iz Kluba srpskog naroda, te inicijativa nije dobila podršku.
Inicijativu Denisa Bećirovića podržao je nezavisni delegat Zlatko Miletić, međutim, zasmetalo mu je, kako je rekao, što u dokumentu nije navedeno niti jedno Bošnjačko ime.
"Mi se moramo i u Sarajevu suočiti sa ovim problemom. U glavnom gradu BiH postoji 14 ulica, škola, trgova, koji nose imena po nacifašističkim vođama i sljedbenicima, a koji su Bošnjaci. Jedan od njih je Mustafa efendija Busuladžić, bošnjački književnik i nacistički ideolog", rekao je Miletić.
Ustavnopravna komisija Doma naroda PS BiH također, nije podržala inicijativu Denisa Bećirovića.
Veličanje lika i djela Draže Mihailovića u BiH je prisutno i 76 godina nakon Drugog svjetskog rata i 26 godina nakon završetka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Tome svjedoče imena ulica koje nose njegovo ime ili imena pripadnika četničkog pokreta.
Mihailoviću u čast postavljen je spomenik u Bileći na jugoistoku BiH, ima ulicu u Istočnom Sarajevu, a oslikani su murali sa njegovim likom u Gacku, na jugoistoku BiH, te u Foči, na istoku BiH.
U Foči, na istoku BiH, mural posvećen Mihailoviću oslikan je na zgradi u Samoborskoj ulici, u centru tog bosanskohercegovačkog grada, preko puta sportske sale "Partizan".
Tokom rata u BiH, sala "Partizan" bila je jedna od desetak lokacija u Foči u kojima su silovane žene i djevojčice.
Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom Bosne i Hercegovine, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče, od kojih se 14 presuda odnosi i na krivično djelo silovanja.
U Foči je ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, a još se traga za 627 žrtava.
Četiri ulice u Mostaru, na jugu BiH nazvane su po zvaničnicima ustaškog režima, koje je sredinom 90-ih godina prošlog vijeka preimenovalo tadašnje Općinsko vijeće Mostara, u dijelu grada koje je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane (HVO).
Tako u Mostaru svoju ulicu ima Mile Budak, pripadnik ustaškog pokreta i nekadašnji ministar prosvjete, pa vanjskih poslova Nezavisne države Hrvatske (NDH). Zatim Jure Francetić, pripadnik ustaškog pokreta, te komandant ustaške brigade Crna legija u Bosni i Hercegovini. Ante Vokić, ministar u Vladi NDH, te Mladen Lorković u doba NDH ministar vanjskih poslova, od 1944. unutarnjih poslova.
Nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, u dva mandata, Gradsko vijeće Mostara je imalo posebnu komisiju za izmjenu naziva tih ulica, ali to nikada nije učinjeno.
Bosna i Hercegovina nema Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija ili nošenje njihovih simbola, a nema ni Rezoluciju o zabrani negiranja zločina genocida u Srebrenici.
