Tri dana nakon što su prodane obveznice Republike Srpske na Londonskoj berzi, ne zna se ko ih je kupio. Ministarstvo finansija Republike Srpske nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da dostavi spisak o tome ko je sve kupio obveznice.
Obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava i sa unaprijed definisanim rokom povrata, te unaprijed utvrđenom kamatom. Predstavljaju alternativu bankovnom kreditu.
Vlada je, u saopštenju za javnost 20. aprila, navela da je u transakcijama u Londonu bilo više od 54 učesnika među kojima fondovi, banke i kvalifikovani investitori.
„Najveći i najznačajniji su iz Velike Britanije, SAD, Švajcarske, Njemačke, te samo jedan finansijski investitor iz Republike Srpske", navedeno je u saopštenju.
Vlada Republike Srpske saopštila je 20. aprila da su prodate obveznice ovog bosanskohercegovačkog entiteta na međunarodnom tržištu u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto. Obveznice su prodane, a tek nakon toga je Vlada RS održala posebnu sjednicu i donijela Odluku o prihvatanju zaduženja.
Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura u narednih pet godina. Novac je namijenjen, kako je rečeno iz Vlade, za povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj. Sve se dešava nešto više od godinu dana prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini.
Sumnjiv posao?
„Sve ovo je jako čudno. Prvo su obveznice prodate u toku dana, a onda je Vlada naknadno navečer donijela odluku o prihvatanju zaduženja. To je po meni kršenje svih mogućih zakona“ , kaže ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ona ocjenjuje da se radi „o sumnjivom poslu“, jer vlada nije najavila da će izaći na Londonsku berzu.
„Kreditni rejting B3 sam po sebi govori špekulativno i visoko rizično“, kaže Cenić.
Profesor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić, naglašava da je ključno pitanje ko je kupio obveznice Republike Srpske u Londonu.
„Ovi koji su kupili obveznice Republike Srpske po kamatnoj stopi od gotovo pet posto su uradili dobar posao. Takav prinos malo ko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da je Republika Srpska mogla da se zaduži na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali da li su kupci ljudi sa kapitalom iz Republike Srpske, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jeste, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac“, kaže Ivanić.
Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, londonska finansijska priča građane RS će koštati mnogo više od 300 miliona eura za koje se entiteska vlada zadužila putem obveznica.
„Da bi bilo ko mogao da emituje obveznice mora sklopiti ugovor sa berzom, mora biti definisan onaj ko će voditi taj proces i ko će pomoći da se izvrši priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, sa kamatom to će biti pet posto u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 miliona eura godišnje“, objašnjava Pavlović.
Societe Generale je jedna od vodećih evropskih grupacija za finansijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u Bosni i Herecegovini.
Londonska berza nije jedina putem koje se Vlada RS zadužila. U junu 2018. godine, vrijednosni papiri su prodani na Bečkoj berzi. Njihova vrijednost je 200 miliona eura. Tada su izdate petogodišnje obveznice sa rokom dospijeća glavnice 28. juna 2023. godine.
“U ovom ugovoru iz Beča piše da, ako RS ne vrati sredstva kreditorima, nosioci obveznica imaju pravo zapljene bilo koje kompanije koja je više od 51% u vlasništvu RS. To su vrlo strogi uslovi, pa ukoliko se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se desiti da neko dođe i uzme naprimjer, dio Elektroprivrede RS”, objašnjava Pavlović.
Zbog čega se Vlada RS zadužila na Londonskoj berzi?
Bosna i Hercegovina pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 2020. godine o novom finansijskom aražmanu vrijednom 750 miliona eura. Da bi dobila novac, Bosna i Hercegovina mora ispuniti uslov, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH.
Republika Srpska smatra kako se radi o prenosu nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu i ne pristaje na ovaj uslov.
Istovremeno, u MMF ocjenjuju da sve zavisi od vlasti u zemlji i njihove političke volje, te da uslovi koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH izjavio je u januaru za RSE kako bi kredit pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomiji pogođene pandemijom COVID-a 19.
Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, naveo je Jewell, je to što Evropska unija (EU) u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na nivou svojih zemalja.
Drugi razlog je što bi to ohrabrilo i podstaklo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja.
Također, ova mjera koja je standardna u zemljama EU, korištena je od MMF-a i u aranžmanima sa drugim zemljama.
Prodaja smanjila kreditni rejting Republike Srpske
Agencija za kreditni rejting Moody's 14. aprila objavila je na web stranici da je dodijelila privremeni rejting B3 emisiji obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi.
Moody's Public Sector Europe je specijalizirana firma za servisiranje evropskog javnog sektora.
U svom izvještaju navode da će svrha obveznica biti refinansiranje većine domaćeg duga koji dospijeva u iznosu od 180 miliona eura i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona eura.
„Rejting Republike Srpske i dalje je ograničen visokim teretom duga, koji se sa 135% stvarnih prihoda u 2019. godini povećao na oko 160% u 2020. Ponovljeni pristup vanjskom finansiranju biće ključan za Republiku Srpsku da finansira svoje srednjoročne prioritete, s obzirom na vrlo visoke potrebe za finansiranjem u iznosu od preko milijardu KM u 2021.godini ( više od 500 miliona eura) i 800 miliona maraka 2022. godine (više 400 miliona eura)“, navodi se u ovom izvještaju.
Istovremeno, u Centralno banci BiH za RSE navode da najnovije zaduženje RS neće uticati na kreditni rejting Bosne i Hercegovine koji takođe ima kreditni rejting B3 (rizično).
„Trenutna emisija obveznica RS, u odnosu na dosadašnje pokazatelje, ne predstavlja značajan rizik i ne može narušiti suvereni rejting BiH“, kaže Belma Čolaković iz Centralne banke BiH za RSE.
Dug Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste. Samo u 2020. godini javni dug je povećan za 480 miliona eura.
Prema izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, na kraju 2020. godine, BiH je bila zadužena 6,2 milijardi eura, na vanjski dug otpada 4,42 milijarde eura, a na unutrašnji dug 1,78 milijardi eura.
Hoće li se zaduživati Federacija BiH?
U ukupnom dugu Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51 posto, a Republika Srpska sa 48 posto. Preostalih jedan posto odnosi se na dug institucija BiH i Brčko distrikta.
U Vladi Federacije BiH, govoreći o zaduživanju na stranim berzama, navode kako se taj bh. entitet neće zaduživati.
Savjetnik za ekonomska pitanja u Vladi Federacije BiH, Goran Miraščić, naglašava za RSE kako ta izvršna insititucija "ne planira skori izlazak na međunarodno finansijsko tržište kapitala".
„Federacija Bosne i Hercegovine nije imala potrebe da se zadužuje na ovaj način međutim, vidjećemo da li će biti za tim potrebe u budućnosti. S obzirom da se ovdje radi o javnom novcu, prvenstveno se tu gleda kamatna stopa i vrijeme otplatnog perioda, i mi ćemo tražiti mogućnost za jeftinije zaduženje kako bismo što manje koštali naše poreske obveznike“, kaže Miraščić.
Zakonom o zaduženju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine definisano je da se, osim države, na inostranom finansijskom tržištu mogu zadužiti i entiteti i distrikt Brčko BiH ( samostalna jednica na sjeveru BiH).