Češka ambasada u Rusiji više neće moći zapošljavati ruske državljane, izjavila je u ponedjeljak, 19. aprila glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova za TV emisiju na Rossiya-1, prenosi agencija TASS.
"I Sjedinjene Države i Češka više ne mogu da zapošljavaju građane naše zemlje da rade u njihovim ambasadama", istakla je Zaharova.
Prema Zaharovoj, ugovori koji se nude ruskim državljanima u američkoj ambasadi mogu se smatrati oblikom špijunske regrutacije. "Ljudi za koje se kaže da su tamo zaposleni po ugovoru u stvari počinju raditi za svoju novu zemlju. A status koji će dobiti u toj zemlji zavisi o tome koliko dobro rade svoj posao", objasnila je.
Češki premijer Andrej Babiš je 17. aprila najavio da će 18 ruskih diplomata biti protjerano iz zemlje što je izazvalo reakciju Rusije koja je naložila da 20 zaposlenika ambasade Češke Republike u Moskvi napusti zemlju.
- Moskva u uzvratnoj meri Pragu proterala 20 čeških diplomata
- SAD uvele sankcije Rusiji, Moskva obećala odgovor
Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) razgovaraće o optužbama Češke da ruski vojni agenti, koji su povezani sa trovanjem Sergeja Skripalja 2018. nervnim agensom novičok u Velikoj Britaniji, stoje i iza ranijih eksplozija vojnih skladišta municije u kojima je poginulo dvoje ljudi 2014, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Češki premijer Andrej Babis i vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Jan Hamaček najavili su 17. aprila protjerivanje 18 zaposlenih u ruskoj ambasadi u Pragu, koji su, prema češkim vlastima, "službenici ruskih obavještajnih agencija SVR i GRU".
Češka je tvrdila da su razlog tome takozvane novootkrivene okolnosti povezane s eksplozijom u Vrbeticama. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova protestovalo je protiv poteza koji je Prag poduzeo "pod lažnim izgovorom" i proglasilo 20 zaposlenih u češkoj ambasadi u Moskvi ‘nepoželjnim osobama’.
Potez uzajamnog protjerivanja diplomata i češki navodi pokrenuli su najveći spor s Rusijom od kraja komunističke vladavine 1989. godine, stavljajući malu srednjoevropsku članicu NATO-a u središte rastućih tenzija između Moskve i Zapada.
Babiš je rekao da se odluka o protjerivanju ruskih diplomata temelji na "nedvosmislenim dokazima" čeških istražitelja koji ukazuju na umiješanost ruskih vojnih obavještajnih agenata u eksploziju u gradu Vrbetice na istoku zemlje 2014. godine.
Eksplozija 16. oktobra 2014. u Vrbeticama pokrenula je 50 tona uskladištene municije, usmrtivši dvije osobe. Dva mjeseca kasnije, na istom mjestu dogodila se još jedna eksplozija - 13 tona municije.
Babiš je posebno spomenuo jedinicu ruske vojne obavještajne službe GRU poznatu kao Jedinica 29155.
Ta je jedinica povezana s nizom pokušaja atentata i drugih sabotaža širom Evrope, uključujući trovanje Sergeja Skripalja 2018. godine u engleskom gradu Salisbury.
Skripalj, bivši ruski vojni obavještajac, i njegova ćerka Julia, umalo su umrli nakon što su bili izloženi supstanci za koje su britanske vlasti kasnije zaključile da je novičok, vojno nervno sredstvo. Britanka koja je slučajno došla u kontakt sa supstancom je umrla.
Britanski saveznici u NATO-u odgovorili su na trovanje Skripalja uvođenjem sankcija Rusiji i protjerivanjem diplomata.
Češka policija objavila je da traga za dvojicom osumnjičenih ruskih agenata koji su imali različite pasoše, uključujući ruske dokumente na imena Aleksandra Petrova i Ruslana Boširova.
Imena se podudaraju s imenima dvojice muškaraca koje je Britanija optužila za trovanje Skripalja.
Organizacija za istrage Bellingcat identifikovala je osumnjičene kao agente GRU-a Aleksandra Miškina i Anatolija Čepigu.
Novi spor dodat se na rastuću listu pitanja između Zapada i Moskve, uključujući gomilanje ruske vojske u blizini ukrajinskih granica i na okupiranom Krimu, koji je Moskva pripojila 2014. godine.
Prošle sedmice Sjedinjene Države su uvele nove sankcije i protjerale 10 ruskih diplomata zbog navodnog miješanja u izbore, kibernetičkih napada i drugih neprijateljskih aktivnosti. Rusija je odgovorila nizom mjera i naložila jednakom broju američkih diplomata da odu.
Sjedinjene Države, Britanija, NATO i EU podržali su odluku Češke i obećali podršku.
