Vrijeme je da se saveznici NATO-a povuku iz Afganistana, izjavio je američki državni sekretar Antony Blinken.
Blinken je u sjedištu NATO-a u Briselu rekao da će Alijansa raditi na fazi prilagođavanja nakon što je Washington saopštio planove da okonča svoj najduži rat, koji je trajao dvije decenije.
"Ovdje sam da bih blisko sarađivao sa našim saveznicima, sa generalnim sekretarom [NATO-a Jensom Stoltenbergom], na principima koje smo od početka ustanovili - zajedno ulazimo, zajedno se prilagođavamo i zajedno izlazimo", istakao je Blinken u televizijskom obraćanju iz Brisela.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je 14. aprila da američki plan povlačenja trupa iz Afganistana do 11. septembra predstavlja kršenje sporazuma sa talibanima i moglo bi da vodi eskalaciji, javio je Interfax.
Šefovi diplomatije SAD-a, Francuske, Velike Britanije i Njemačke održat će 14. aprila u Briselu virtuelni sastanak o situaciji u Afganistanu, povećanju tenzija između Ukrajine i Rusije i nuklearnim pregovorima sa Iranom, saopštila je njemačka vlada.
U saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova najavljuje se sastanak "ministara vanjskih poslova SAD-a, Britanije i Njemačke, kao i predstavnika Francuske", a "glavna tema će biti Afganistan, kao i trenutni događaji na granici Ukrajine i Rusije i nuklearni sporazum sa Iranom".
U Briselu se nalaze američki državni sekretar Antony Blinken i sekretar odbrane Lloyd Austin zbog video konsultacija sa kolegama iz NATO-a.
Alijansa mora odlučiti da li su ispunjeni uslovi za okončanje misije u Afganistanu gdje se sada nalazi 9.600 vojnika iz 36 zemalja.
Prema neimenovanom američkom zvaničniku, američki predsjednik Joe Biden je odlučio da američka vojska ostane u Afganistanu i poslije 1. maja, ali da će "bezuslovno" napustiti zemlju do 11. septembra kada se navršava 20 godina od terorističkih napada u SAD-u nakon čega je uslijedila intervencija u Afganistanu.
Saveznici takođe nastoje usaglasiti odgovor Moskvi kako bi se spriječio novi sukob u Ukrajini.
Iran je 13. aprila najavio obogaćivanje uranija do 60%, što bi predstavljalo presedan u kršenju svojih obaveza, dok su u toku razgovori o vraćanju na sporazuma iz 2015. godine koji ograničava iranski nuklearni program.
Francuska je osudila "ozbiljan razvoj događaja", ocjenjujući da je potreban "koordinisani odgovor" zemalja uključenih u pregovore o nuklearnom pitanju.
