Vijeće ministara BiH nije usvojilo Odluku o uvođenju zaštitnih mjera za uvoz pojedinih proizvoda iz zemalja EU.
Riječ je o prijedlogu da uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz EU podliježe plaćanju pune carinske stope propisane važećom carinskom tarifom BiH.
Predviđeno je da Odluka važi naredne dvije godine.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, kazao je na konferenciji za novinare nakon sjednice, da ovu odluku nije podršala većina ministara.
''Mislim da je ovo bio dobar model da se zaštite domaći prizvođači i da snagom argumenata kakvu imamo kao strana u bilateralnom sporazumu, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ovo pitanje, ne samo na dvije godine nego i trajno riješimo kroz izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, ministri nisu dali podršku'', kazao je Košarac.
Košarac najavio da od prijedloga neće odustati
On je naveo da zemlje Zapadnog Balkana već imaju u svojim Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju takvu vrstu zaštitne mjere da prilikom uvoza rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz EU u te zemlje postoje prelevmani i carinska stopa.
Takođe je naveo primjer Sjeverne Makedonije gdje je carinska stopa za uvoz ovog mesa iz EU 15 posto, a u Srbiju 12 posto.
''Jedino se u BiH uvozi meso bez prelevmana i bez carinskih stopa'', kazao je Košarac.
Takođe je rekao da neće odustati od ovog prijedloga i pozvao da se otvori dijalog sa predstavnicima EU o zaštiti bh. domaće proizvodnje.
Usvojen izvještaj ekspertskog tima o odlagalištu Trgovska Gora
Vijeće ministara na sjednici 8. aprila usvojilo je Izvještaj o radu koordinacionog, ekspertskog i pravnog tima o štetnosti po BiH izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori u Hrvatskoj uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
''Izraženo je nezadovoljstvo dosadašnjim radom Ministarstva vanjskih poslova BiH kada je riječ o ovom pitanju'', kazao je Košarac.
Ministri su donijeli i zaključak da se traži od Ministarstva vanjskih poslova da se aktivno uključe u diplomatsko konzularnu mrežu da predstavnici ekspertskog i pravnog tima BiH dobiju od Hrvatske potpune i relevantne podatke njihovih dosadašnjih naučnih istraživanja.
''Mi želimo da onemogućimo hrvatsku stranu, poštujući dobre bilateralne odnose, na osnovu naučno istraživačkih argumenata da je to kritična lokacija sa aspekta zdravlja bh. stanovnika, a putem Direkcije za evropske integracije želimo i da Brisel zna naš stav o tome,'' zaključio je Košarac.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada (RAO), iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Bosanskohercegovačke vlasti sa svih nivoa vlasti protive se otvaranju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
