Ambasadori Francuske, Italije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD)
i Ujedinjenog Kraljevstva i Delegacija Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) pozvali su političke i inistitucionalne lidere u BiH da ovu godinu iskoriste za provedbu ključnih reformi za napredak zemlje u priključivanju EU.
Budući da 2021. godina u BiH nije izborna, to je prilika da se napreduje sa reformama koje su jasno utvrđene u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, saopštili su ambasadori.
"To je moguće samo ako svi politički i institucionalni akteri, zajedno sa organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i širom javnošću, budu u značajnoj mjeri uključeni", istakli su.
Također su dodali kako su se lideri u BiH obavezali na ove ciljeve i važno je da ne izgube iz vida ovu priliku i ne sputavaju napredak zemlje.
"Transparentnost i inkluzivnost ključni su za širi uspjeh, međutim, česti pokušaji da se pogrešno predstavi ili iskrivi uloga i namjera pojedinih međunarodnih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući EU i SAD, kontraproduktivni su za važne reformske procese koji su neophodni da bi se povećalo demokratsko učešće, osnažila vladavina prava, dao podstrek ekonomskoj konkurentnosti i vratilo povjerenje građana", naveli su ambasadori.
Na kraju su pozvali sve političke aktere da se suzdrže od špekulacija i stvaranja bespotrebnih tenzija, te da umjesto toga svoju pažnju usmjere na rad i konstruktivni dijalog koji je potreban kako bi BiH krenula naprijed na svojem odabranom putu ka EU, stoji u zajedničkoj izjavi stranih ambasadora u BiH.
Američki državni sekretar Antony Blinken posalo je 1. aprila pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine - Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću.
U pismu je naveo kako su potrebne ograničene ustavne promjene za dosljednu reformu izbornog zakonodavstva.
U maju 2019. objavljeno je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU u kojem je navedeno 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU moglo odlučivati o sljedećim koracima, odnosno o kandidatskom statusu BiH.
Među prioritetima su se našle i izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH", te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo "konstitutivni" – Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
Uslovi su i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna), ali i ukidanje smrtne kazne koja je kao mogućnost koja se nije koristila postojala u Ustavu Republike Srpske kao jednom od dva bh. entiteta.
Jednako tako, od BiH se traži (privremeno) prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanje državne i vojne imovine.
