Dostupni linkovi

Ruski jezik će dobiti zvanični status u Nagorno-Karabahu


Ruski mirotvorac u Nagorno-Karabahu na straži u gradu Lačin, decembar, 2020.
Ruski mirotvorac u Nagorno-Karabahu na straži u gradu Lačin, decembar, 2020.

Separatistički parlament Nagorno-Karabaha odobrio je prijedlog da ruski jezik zajedno sa armenskim bude drugi službeni jezik regije u kojoj žive etnički Armeni.

Izmjene zakona o jeziku u regiji usvojene su 25. marta, glasovima 27-0, uz dva suzdržana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Nacrt zakona, koji će postati zakon nakon što ga potpiše etnički armenski lider u regiji Arajik Harutiunian, kaže da bi davanje službenog statusa ruskom jeziku produbilo istoriju Nagorno-Karabaha o "kulturnim, vojnim i ekonomskim vezama" s Rusijom.

Tri od pet političkih stranaka zastupljenih u zakonodavnom tijelu regije predložile su mjeru u februaru, tvrdeći da će ona olakšati komunikaciju s ruskim vojnicima i humanitarnim radnicima raspoređenim u Nagorno-Karabahu nakon prošlogodišnjeg armensko-azerbejdžanskog rata oko separatističke regije.

Prisustvo Rusije u Nagorno-Karabahu povećalo se nakon šest sedmica borbi u i oko regije koje su se okončale u novembru 2020. prekidom vatre uz posredovanje Moskve. Tokom sukoba ubijeno je više od 6.000 ljudi.

Prema sporazumu o primirju, dio Nagorno-Karabaha i svih sedam okruga oko njega stavljeni su pod azerbejdžansku administraciju nakon skoro 30 godina kontrole etničkih armenskih snaga.

Sporazum je takođe doveo do raspoređivanja oko 2.000 ruskih mirovnjaka duž prednjih linija i kopnenog koridora koji povezuje spornu teritoriju s Armenijom.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, koji je osudio planove regije za davanje službenog statusa ruskom jeziku.

Predsjednik Ilham Alijev rekao je 26. februara da "u Azerbejdžanu može biti samo jedan službeni jezik" - azerbejdžanski jezik.

Kremlj je ranije opisao ovo pitanje kao "unutrašnju stvar" Azerbejdžana i Armenije, prema navodima TASS-a.

Etnički Armenci koji čine većinu stanovništva Nagorno-Karabaha odbacuju azerbejdžansku vlast i upravljali su vlastitim poslovima, uz podršku Armenije, otkako su azerbejdžanske trupe i azerbejdžanski civili potisnuti iz regije i sedam susjednih okruga u ratu koji je završio prekidom vatre 1994.

Život na liniji razgraničenja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:21 0:00

XS
SM
MD
LG