“Uvijek kada su ugrožene osobe prepuštene životu u opasnim uslovima, rizici trgovine ljudima se povećavaju. Identificiranje i zaštita žrtava trgovine ljudima je pravna obaveza i humanitarna dužnost”, istakao je specijalni predstavnik OSCE-a Valiant Richey nakon serije online sastanaka posvećenih položaju osam hiljada migranata i azilanata koliko ih se trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini.
Specijalni predstavnik i koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Richey i potpredsjednica Parlamentarne skupštine OSCE i predsjedavajuća ad hoc Komisije za migracije Margarete Cederfelt su, uoči svoje posjete Bosni i Hercegovini, razgovarali sa državnim koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima, Samirom Rizvom i glavnom tužiteljicom Tužilaštva BiH, Gordanom Tadić.
Richey i Cederfelt su pozvali su na jačanje međunarodne saradnje u razotkrivanju međunarodnih mreža trgovine ljudima, saopšteno je u četvrtak 25. marta iz OSCE-a.
“Borba protiv trgovine ljudima počinje sa identifikacijom i zaštitom žrtava i ostalih ranjivih kategorija”, kazao je Richey i naveo kako je potrebno izgraditi sistem koji će osigurati značajnu pomoć svakoj osobi koja ima pravo na to, i koji će pomoći u razotkrivanju kriminalnih mreža koje profitiraju od iskorištavanja ljudi.
Poseban naglasak stavljen je na maloljetnike bez pratnje koji su u pokretu i koji su pod posebnim rizikom od trgovine ljudima i drugim oblicima iskorištavanja.
Richey je rekao kako je “potrebno pregledati sve migrante kako bi se uoočili potencijalni znakovi iskorištavanja, te raditi na unapređenju ekonomskog osnaživanja žena kao načina i za prevenciju trgovine ljudima i za pomoć u procesu oporavka. Takođe je potrebno dati priliku za obrazovanje djece migranata i maloljetnika koji nemaju pratnju”.
Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, Rizvo, istakao je da predstojeća posjeta delegacije OSCE-a stiže u pravi čas.
“Identifikacija žrtava migracijskih tokova je transnacionalni problem koji zahtijeva sveobuhvatnije rješenje,” kazao je Rizvo.
Sastanku su prisustvovali i članovi Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, te predstavnici međunarodnih organizacija i lokalnih nevladinih organizacija.
U BiH je, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), oko 8.000 migranata i izbjeglica, od čega je njih 1.500 van prihvatnih centara i borave u improvizovanim šatorima i napuštenim objektima u blizini bh. granice sa Hrvatskom.
