Na pritisak članica koje očajnički žele spasiti ljetnu turističku sezonu, Evropska komisija (EK) predložila je uvođenje digitalnih zelenih potvrda koje bi omogućile vakcinisanim i nevakcinisanim građanima EU da slobodnije putuju unutar unije dok su ključne odluke, poput priznavanja ruskih i kineskih vakcinacija, ipak na pojedinačnim vladama, pišu svjetski mediji.
Mediteran na horizontu
Brisel je u srijedu, 17. marta, predstavio plan uvođenja potvrda o vakcinaciji protiv korona virusa s ciljem omogućavanja lakšeg putovanja unutar Evropske unije pred ljetnu turističku sezonu, piše Tajms (The Times), ističući da su prethodno mediteranske zemlje, predvođene Španijom i Grčkom, poručile drugim članicama EU da je za spas njihove ekonomije ove godine potreban turizam.
"Kako se bliži ljeto, građanima je potrebna jasnoća po pitanju putovanja i turizma", rekla je ranije komesarka EU za zdravstvo Stela Kijriakides (Stella Kyriakides), naglasivši kako je zbog toga neophodno "brzo donijeti odluku o upotrebi potvrda o vakcinaciji i u nemedicinske svrhe".
Plan Evropske komisije je da "digitalna zelena potvrda" - koja se namjerno ne naziva "pasošem" - bude dokaz o vakcinaciji, negativnim rezultatima testiranja na korona virus, odnosno dokaz oporavka od virusa koji potvrđuje imunitet.
Vladama država članica će, ističe Tajms, biti dopušteno da posjetiocima pojedinačno priznaju valjanost vakcina poput ruskog Sputnjika (Sputnik V), dok će automatski moći prihvatiti samo one vakcine koje je odobrila EU - čija je agencija za lijekove (EMA) do sada odobrila četiri vakcine: Fajzer-Biontek (Phizer-BioNtech), Moderna, Astrazeneka (AstraZeneca) i Džonson i Džonson (Johnson and Jonson).
Istovremeno, vakcinacija je usporena u cijeloj Evropi, naročito nakon obustave upotrebe vakcine Astra Zeneka i mnogi Evropljani očekuju da će svoju prvu dozu dobiti tek krajem jula, avgusta ili čak kasnije.
Privremena mjera
Digitalna zelena potvrda, koja bi trebala olakšati "sigurno i slobodno kretanje" unutar EU tokom pandemije bit će besplatna, dvojezična, sigurna, nediskriminatorna i dostupna u digitalnom i papirnatom formatu, poručili su predstavnici Evropske komisije, javio je televizijski kanal Juronjuz (Euronews).
Instrument će vrijediti u svim zemljama EU, a bit će otvoren za Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Izdavat će se građanima EU i članovima njihovih porodica, bez obzira na nacionalnost. Osim toga, ističe Juronjuz, državljani koji nisu članovi EU koji borave u Uniji i posjetioci koji imaju pravo putovati u druge države članice također će se moći prijaviti za potvrdu.
Digitalna zelena potvrda sadržavat će QR kod kako bi se osigurala sigurnost i autentičnost potvrde i sadržavat će samo "bitne podatke", kao što su datum rođenja, datum izdavanja, relevantne potvrde i jedinstveni identifikator. Država koja provjerava podatke neće zadržati lične podatke, saopštili su iz Komisije.
Pravni tekst o digitalnoj zelenoj potvrdi predstavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) zajedno s komesarom za unutrašnje tržište Tierijem Bretonom (Thierry Breton) i evropskim komesarom za pravosuđe Didijeom Rejndersom (Didier Reynders), koji su naglasili da je u pitanju privremena mjera i da će biti suspendovana nakon što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasi kraj međunarodne zdravstvene krize.
Komisija je svjesna da će, ako želi pripremiti potvrdu na vrijeme za ljeto, prijedlog morati proći brži postupak usvajanja u Evropskom parlamentu i Evropskom vijeću te su pozvali države članice da "primijene okvir povjerenja i tehničke standarde dogovorene u mreži e-zdravstva, kako bi se osigurala pravovremena primjena digitalne zelene potvrde i potpuna usklađenost sa zaštitom ličnih podataka".
Moguće žestoke rasprave
S obzirom na to da su pojedine države članice ranije izrazile neslaganje oko prijedloga Evropske komisije o “digitalnim zelenim potvrdama”, očekuje se da će se naredni sastanak čelnika EU odvijati uz žestoke rasprave, ocjenjuje londonski list Indipendent (The Independent).
Zemlje koje se oslanjaju na ljetni turizam poput Španije, Grčke i Portugala pozdravile su prijedlog, ali Belgija i Njemačka upozorile su na diskriminaciju onih koji odbiju vakcinu ili se ne mogu vakcinisati, što znači, naglašava list, da će čelnici EU na sastanku sljedeće sedmice voditi žestoku raspravu o tome koja prava priložiti putnim potvrdama.
Uz sporu vakcinaciju, čelnici 27 država članica već se suočavaju s teškom bitkom usaglašavanja zajedničkih standarda za ponovno otvaranje.
Prema pisanju Indipendenta, EU se i prije borila da se drži zajedničkog pristupa po pitanju putovanja: Belgija, Njemačka, Švedska i Danska nedavno su odbacile najnoviji zahtjev Komisije za ublažavanje jednostranih ograničenja putovanja i granica koja idu dalje nego što blok preporučuje.
Ipak, dok pojedini Evropljani odbijaju zdravstvene iskaznice jer na primjer "ne vjeruju u vakcine", drugi se vesele mogućnosti ponovnog putovanja nakon skoro jednogodišnjih mjera zabrane i ograničenja koje su Evropu gurnule u rekordnu ekonomsku recesiju.
Hod po tankoj žici
Plan EU da omogući vakcinisanim ljudima da ponovo putuju uz pomoć digitalne zelene potvrde prepustit će zemljama članicama da sami donose ključne odluke poput one hoće li prihvatiti rusku i kinesku vakcinu, ukazuje Politiko (Politico).
Prema planu objavljenom u srijedu, svaka zemlja EU koja dopušta vakcinisanim osobama da zaobiđu ograničenja putovanja povezana s pandemijom - poput testiranja ili samoizolacije - mora prihvatiti potvrde o vakcinaciji drugih evropskih zemalja "pod istim uslovima".
No, dodaje se, ta se obveza odnosi samo na vakcine COVID-19 koje je odobrila EU, što znači da ruske vakcine Sputnjik V i kineska Sinofarm neće biti pokrivene, uprkos tome što ih neke države EU, poput Mađarske, koriste. Međutim, naglašava Politiko, plan kaže da zemlje EU "mogu same odlučiti prihvatiti i druge vakcine".
Ponuda, prema ocjeni briselskog portala, pokazuje tanku žicu kojom EU ide po tom pitanju. Zvaničnici se pokušavaju istovremeno kretati ka različitim režimima o vakcinaciji i natjerati ljude da se ponovo pokrenu kako bi pokrenuli ekonomiju, balansirajući upozorenja da ruska i kineska vakcina ne bi trebale dobiti isti status kao vakcine koje je EU odobrila - nasuprot potrebe da se građani što prije vakcinišu.
Istovremeno, plan ne štiti vlasnike potvrda od suočavanja s mogućim ograničenjima poput obaveznog testiranja ili odlaska u izolaciju, a čak bi im mogao biti odbijen ulazak u zemlju. No, ističe Politiko, članica bi morala upozoriti druge države EU i Komisiju na bilo koje od ovih ograničenja najmanje tri dana prije nego što su uvedena, zajedno s obrazloženjem, preciznim obimom mjera i trajanjem.
Novi pokušaj koordinacije
Plan Evropske komisije o digitalnim zelenim potvrdama predstavlja još jedan pokušaj koordinacije onoga što je danas haotična mješavina različitih nacionalnih mjera koje znatno ometaju putovanja unutar unije, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) naglasivši da je sloboda kretanja temelj Evropske unije.
"Digitalni zeleni certifikat neće biti preduslov za slobodno kretanje i neće diskriminisati ni na bilo koji način", rekao je Didije Rejnders, najviši zvaničnik EU za pravosuđe, dodajući da je cilj uvođenja COVID potvrda "postepeno vraćanje slobodno kretanje unutar EU i izbjegavanje fragmentacije”.
Prijedlog dolazi u vrijeme kada se mnoge evropske zemlje suočavaju s trećim talasom zaraza korona virusom, kao i sporom vakcinacijom koja je dodatno narušena sve većim sumnjama u vakcine Astrazeneke.
Do sada je vakcinisano samo 9,8 odsto stanovnika Evropske unije, daleko ispod Britanije i Sjedinjenih Država, što je dodatna neugodnost za izvršnu vlast EU koja je imala cilj da do kraja ljeta vakciniše 70 odsto populacije. Evropljani, držani pod jednom od najdužih i najstrožih mjera zatvaranja na svijetu, proživljavaju duboki pandemijski umor, što dodatno komplikuje izlaz iz krize.
Kada su u pitanju rasprave evropskih parlamentaraca o digitalnim zelenim potvrdama one će se vjerovatno fokusirati na zaštitu podataka i prava na privatnost. "Moramo osigurati da svaki naš korak bude usklađen s temeljnim pravima građana", rekao je parlamentarac iz Španije, Huan Fernando Lopes Agiljar (Juan Fernando López Aguilar).