Dostupni linkovi

Prosvjedna nota Zagreba Beogradu zbog prijetnji hrvatskoj manjini


 Pripadnice nacionalne manjine Bunjevci u tradicionalnoj nošnji, Subotica, august 2019.
Pripadnice nacionalne manjine Bunjevci u tradicionalnoj nošnji, Subotica, august 2019.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) dostavilo je, u četvrtak, 11. ožujka (marta) 2021. godine, prosvjednu notu Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije u kojoj je izrazilo zabrinutost o brojnim slučajevima prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, priopćeno je u Zagrebu.

Kako se navodi, “nastavno na javnu raspravu koja je uslijedila nakon pokretanja procedure uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Grada Subotice, predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u Subotice izloženi su teškim uvredama, prijetnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama", stoji u priopćenju.

To su, kako se navodi, prijavili subotičkoj policijskoj upravi te 'očekuju od nadležnih tijela Srbije da im pruže odgovarajuću zaštitu, a počinitelje procesuiraju'.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je i početkom marta prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika u Beogradu.

"Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata", rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

Nakon što su gradske vlasti u Subotici pokrenule postupak priznavanja bunjevačkog jezika kao službenog, uz srpski, mađarski i hrvatski, iako ne zadovoljava zakonom propisani uvjet o 15 posto pripadnika manjine, Hrvatsko nacionalno vijeće Srbije nazvalo je taj potez “ohrabrujućom primjenom načela pozitivne diskriminacije”.

Zatražili su od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da se status službenog jezika da i hrvatskom jeziku u cijeloj Vojvodini, kao i u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač.

Demokratski savez Hrvata Vojvodine je 9. ožujka najoštrije osudio “najnovije zastrašujuće prijetnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice u Srbiji, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima”, i zatražio pronalaženje i procesuiranje počinitelja.

Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini nešto više od devet posto.

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoje nacionalno vijeće u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa dio hrvatskog naroda.

XS
SM
MD
LG