Sputnik V: Priča o ruskoj kontroverznoj vakcini protiv COVID-19

Da li Sputnik V funkcioniše?

Sputnik V je vakcina bazirana na viralnom vektoru. To znači da koristi modifikovanu verziju viusa kao alat za prenos genetskog materijala u ćeliju. Sputnik V je razvijen pomoću adenovirusa koji obično uzrokuju respiratorne infekcije, ali i drugi virusi (uključujući virus gripe ili ospica) također su korišteni u drugim terapijama virusnih vektora.

Virus koji se koristi kao vektor izmjenjen je tako da nema mogućnosti da izazove bolest. Također se ubacuje sa dodatnim genom koji je jedinstven za virus za koji je namijenjen. Za vakcine protiv COVID-19 ovaj gen sadrži upute o tome kako napraviti spiralni protein koji se nalazi na površini korona virusa.

Jednom kada osoba dobije vakcinu, vektor ulazi u ćeliju i koristi je da napravi proteine. Čim imunološki sistem prepozna proteine, počinje da proizvodi antitijela i aktivira druge imunološke procese u tijelu. Ako sistem u budućnosti stupi u kontakt sa stvarnim virusom, on već zna kako da se bori protiv njega.

Kako je tekao proces razvoja Sputnika V?

Rusija je započela klinička istraživanja vakcine protiv COVID-19 u junu 2020. godine.

Manje od dva mjeseca kasnije, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da je Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya registrovao prvu vakcinu protiv COVID-19 na svijetu.

Treća faza istraživanja koja obično uključuje hiljade ljudi i traje nekoliko mjeseci u tom momentu nije bila ni počela. Stoga, mnogi zdravstveni stručnjaci upozoravali su da podaci nisu konačni te su dovodili u pitanje sigurnost vakcine.

Ubrzo nakon toga, Rusija je najavila da će proširiti ispitivanja vakcine i uključiti do 40.000 dobrovoljaca. Treća faza počela je u septembru 2020. godine.

Nakon što su vakcinisali neke od medicinskih radnika u zemlji, masovna vakcinacija počela je u decembru 2020. U tom trenutku, vakcina je još uvijek bila na testiranju. Dvije sedmice kasnije, Bjelorusija je postala prva strana zemlja koja je registrovala rusku vakcinu za upotrebu.

U februaru 2021. medicinski časopis The Lancet objavio je studiju u kojoj se navodi da je vakcina Sputnik V 91,6 posto učinkovita. Također je zaključeno da je vakcina sigurna i da može zaštititi od hospitalizacije i smrti.

Iako je Sputnik V (donekle) odobren u više od 40 zemalja, Evropska agencija za lijekove (EMA) još ga nije odobrila.

Uprkos tome, Mađarska je 21. januara postala prva država Evropske unije koja je registrovala ovu vakcinu za upotrebu. Početkom marta ugovor o isporuci dva miliona doza potpisan je u Slovačkoj, još jednoj EU zemlji. U međuvremenu, 4. marta EMA je saopštila da su započeli pregled Sputnik V vakcine.

Kakav je Sputnik V u poređenju sa drugim vakcinama?

Sputnik V može se držati u standardnim frižiderima na temperaturi od dva do osam stepeni Celzijusa, što ga čini malo lakšim za čuvanje od nekih drugih vakcina - vakcina Pfizera/BioNTecha čuva se na temperaturi od minus 70 stepeni, vakcina Moderne na minus 20 stepeni.

Prema pisanju The Lanceta, efikasnost Sputnika V je 91,6 posto, malo niža od Pfizera i Moderne ali viša od AstraZenece i Johnson & Johnson vakcine. Međutim, neki naučnici smatraju da je efikasnost vakcina teško upoređivati jer su testirane tokom različitih faza pandemije, a nisu testirana jedna protiv drugih.

Za razliku od drugih vakcina, prva doza Sputnika V nije identična drugoj dozi. Neznatno se razlikuju jer svaka koristi različit virus kao vektor: u prvoj je adenovirus Ad26, u drugoj adenovirus Ad5. Centar Gamaleya vjeruje da bi ovo moglo pomoći u jačanju imunološke reakcije.

Poređenje cijena vakcina je nezgodno jer se podaci razlikuju ovisno o zemlji u koju se vakcina uvozi. Na primjer, Evropska unija uspjela je da ispregovara cijenu od 2,16 dolara za svaku dozu AstraZeneca vakcine, što je upola manje od cijene koju plaća Južna Afrika.

Generalno, vakcine Pfizera/BioNTecha i Moderne obično su skuplje, dok je vakcina Johnson & Johnsona možda najisplativija jer zahtjeva samo jednu dozu. Cijena od oko 10 dolara za Sputnik V stavlja ovu vakcinu negdje u sredinu kada je u pitanju raspon cijena.

Koje zemlje žele koristiti Sputnik V?

Od 11. marta Sputnik V je registrovan ili odobren za hitnu upotrebu u više od 40 zemalja. Lista uključuje mnoge zemlje Latinske Amerike, ali i nekoliko zemalja Afrike i Azije. U Evropi je vakcina odobrena (donekle) u Bjelorusiji, u entitetu Bosne i Hercegovine Republici Srpskoj, Mađarskoj, Moldaviji, Crnoj Gori, San Marinu, Srbiji i Slovačkoj.

Dok većina članica Evropske unije želi vidjeti da li će vakcina prvo dobiti zeleno svjetlo od Evropske agencije za lijekove, neke su razmišljale o kupovini. Recimo Mađarska i Slovačka već su kupile prve doze. Sa druge strane, ukrajinska vlada je 10. februara najavila da su zabranili registraciju vakcina protiv COVID-19 koje proizvode “agresorske države”, što je oznaka koju koriste za Rusiju od 2015. godine.

Ukupno je iz Rusije naručeno više od 1,2 milijarde doza vakcina. Sa rastućim brojem zemalja koje odobravaju Sputnik V vakcinu postavlja se pitanje: Da li će Rusija moći isporučiti sve vakcine na vrijeme? Nekoliko proizvođača vakcina suočava se sa kašnjenjem proizvodnje i Gamaleya Centar nije izuzetak. Na primjer, u januaru je Rusija upozorila na kašnjenja u isporukama zemljama Latinske Amerike, ukjučujući vakcine za Argentinu i Meksiko.

Van Rusije, najmanje šest zemalja planira da proizvodi Sputnik V vakcinu na svojim teritorijama, uključujući Indiju, Južnu Koreju i Brazil.

Sputnik V širom svijeta
(podaci od 4. marta 2021.)

Šta Rusi misle o Sputniku V?

Kada su u pitanju vakcine, općenito, izgleda da su Rusi prilično skeptični. Prema podacima studije koju je u septembru 2020. objavio The Lancet, samo 21 posto Rusa vjeruje da su vakcine sigurne, a 35 se slaže da su vakcine efikasne. Na temelju tih podataka, Rusija se svrstala među zemlje sa najmanjim povjerenjem u vakcine na svijetu.

Ne treba čuditi da je ista percepcija i o vakcinama protiv COVID-19. U avgustu 2020. samo jedna četvrtina ruskih medicinskih stručnjaka izjavila je da su spremni da prime vakcinu koju proizvodi Rusija.

Žele li se ruski doktori vakcinisati?
(avgust 2020.)

Krajem januara 2021. kada su Rusi upitani da li će uzeti vakcinu ukoliko bude dostupna, 42 posto je reklo da. To je ujedno bio najmanji udio među zemljama koje je anketirao Ipsos.

U februaru 2021. Levada Centar je pitao Ruse da li žele primiti Sputnik V vakcinu. Samo 30 posto od njih je reklo da. Oni koji su rekli da ne žele primiti vakcinu citirali su manjak testiranja i moguće nuspojave.

Da li Rusi žele da se vakcinišu?
(februar 2021.)

U januaru 2021. YouGov je pitao ljude u 17 zemalja da li bi bili skloniji pozitivnijem ili negativnijem mišljenju o vakcini protiv COVID-19 da je proizvedena u određenoj zemlji?

Rezultati su pokazali da bi ljudi najviše vjerovali hipotetičkoj vakcini koja je razvijena u Njemačkoj, a slijedi Kanada, Velika Britanija. Rusija, Indija i Iran dobili su negativne ocjene što znači da bi se ljudi osjećali više zabrinuti no razuvjereni vakcinama koje dolaze iz ovih zemalja.

Ljudi iz Danske i Velike Britanije su među onima koji bi se osjećali najmanje ugodno zbog vakcine razvijene u Rusiji. Percepcije o ruskoj vakcini najpozitivnije su u Meksiku i Indiji.

Osjećaji o mogućem razvoju vakcine
(Veća ocjena pokazuje da bi ljudi pozitivnije mislili o vakcini proizvedenoj u ovoj zemlji.)

Kako teče proces vakcinacije u Rusiji?

Ruske vlasti ne objavljuju redovno podatke o broju vakcinisanih osoba. Međutim, prema najnovijim procjenama, oko 1,5 posto populacije Rusije primilo je, prema podacima od 10. februara, barem jednu dozu vakcine Sputnik V.

Iako je Rusija bila prva zemlja na svijetu koja je počela sa vakcinacijom, u zaostatku su za Izraelom, Velikom Britanijom, Sjedinjenim Državama i brojnim drugim državama u kojima je vakcinacija krenula kasnije no u Rusiji.

Postotak ljudi koji su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv COVID-19
(Odabrane zemlje od 10. februara 2021.)

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov kaže da je brzina vakcinacije u Rusiji “normalna”. Ipak, procijenjeno je sredinom februara da se vakcinacija u Rusiji obavlja za četvrtinu sporije no u Sjedinjenim Državama.

I sa sve više zemalja koje žele naručiti Sputnik V postavlja se pitanje o ruskoj strategiji: “I dalje se pitamo zašto Rusija nudi, teoretski, milione i milione vakcina, a nedovoljno napreduje u vakcinisanju svog naroda”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen 17. februara.

Rusija planira vakcinisati 68 miliona ljudi ove godine, ali kombinacija skepticizma prema vakcinama i moguće prepreke u proizvodnji mogle bi otežati postizanje tog cilja.

Pored toga, predsjednik Vladimir Putin neodlučan je da sam primi vakcinu, što nije pomoglo u izgradnji povjerenja u Sputnik V.

Vakcine kao alat diplomatije

Iako se čini da je ruska vakcina u konačnici dokazala svoju učinkovitost, neki stručnjaci su zabrinuti da je prerano pušteno u promet i da je prioritet dat jačanju nacionalnog ponosa nad sigurnošću. Neki su čak upozorili da je vakcina postala djelotvorno sredstvo diplomatije, jer Rusija pokušava da postigne geopolitički uticaj isporukama vakcina.

Sputnik V je već izazvao napetost u Evropskoj uniji nakon što je Mađarska počela sa korištenjem vakcina prije no što ju je odobrila Evropska agencija za lijekove. Rusija je također isporučila vakcine u područje istočne Ukrajine koje se nalazi pod kontrolom separatista, uprkos zabrani Kijeva. Štaviše, bilo je optužbi za rusku kampanju dezinformacija koja je usmjerena na zemlje španskog govornog područja u Latinskoj Americi, u nastojanju da uvjere ljude da ruska vakcina djeluje bolje od onih iz Sjedinjenih Država.

Budućnost Sputnika V

Zbog nestašice zapadno proizvedenih vakcina protiv COVID-19, sve više zemalja se okreće vakcini koju je razvila Rusija. Ovo se dešava uprkos zabrinutosti zbog nedovoljne transparentnosti iz Rusije, nedostatka odobrenja Evropske agencije za lijekove, mogućih problema sa proizvodnjom i slabog povjerenja Rusa u vlastitu vakcinu.

Rusija je trenutno među pet zemalja na svijetu sa najvećim brojem slučajeva COVID-19. Veliko pitanje koje se postavlja je: Da li će biti u mogućnosti da vakciniše svoju populaciju i istovremeno isporučivati vakcine koje su obećali inostranstvu?