Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine zagarantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ni Dejtonski sporazum, ni Ustav BiH ne daju mogućnost otcjepljenja nijednom entitetu.
Svaka radnja preduzeta s ciljem razgradnje BiH predstavljala bi kršenje Dejtonskog sporazuma, navodi se u odgovoru Američke ambasade u BiH na upit Radija Slobodna Evropa o zaključcima koje je usvojila Skupština Republike Srpske 10. marta na posebnoj sjednici u Banjaluci.
Skupština RS je usvojila deset zaključaka u vezi sa ocjenom rada visokog predstavnika u BiH.
U zaključcima se, između ostalog, navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".
Iz Ambasade SAD-a u BiH ističu i kako je "postojanje svakog od dva entiteta u potpunosti ovisno o postojanju BiH."
“Status BiH kao države nije stvar mišljenja, već činjenica koja je ustanovljena međunarodnim pravom. SAD podržavaju ključnu ulogu visokog predstavnika u nadgledanju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegove podrške istoj. BiH mora zadovoljiti konkretne kriterije koje je ustanovio Savjet za provedbu mira kako bi se okončala međunarodna supervizija. Kriteriji 5+2 komplementarni su sa putem BiH ka EU”, navodi se iz Američke ambasade u BiH za Radio Slobodna Evropa, te dodaje kako je vrijeme ‘da se fokus ponovo stavi na ispunjavanje zadanih kriterija.
- RSE Specijal: Sve karte Dejtona
“Tranzicija rukovodstva je normalni dio funkcionisanja bilo koje institucije i svaka buduća tranzicija provest će se u skladu sa zakonom propisanim uvjetima. Stvarni posao koji je pred svim liderima ove zemlje, na svim nivoima vlasti, jeste pokretanje ozbiljnog dijaloga i provođenje reformi neophodnih za postizanje napretka na putu BiH ka EU, te osiguravanje svjetlije i prosperitetnije budućnosti za sve građane”, ističe se u odgovoru iz Ambasade SAD u BiH za RSE.
Šta su ciljevi i uslovi 5+2?
Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, no veći pomaci od tad nisu napravljeni
Prvi od pet ciljeva je prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, no on nije ispunjen, budući da politički predstavnici iz Republike Srpske smatraju da imovina pripada samo entitetima.
Drugi cilj je prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, oko čega se isto kao i oko ostale državne imovine, također, spore politički predstavnici Srba i Bošnjaka.
Knjiženje vojne imovine na državu, odnosno Ministarstvo obrane BiH predmet je dugogodišnjeg spora, uključujući i sudskog i jedan je od uslova koje je Sjevernoatlantski savez (NATO) postavio pred BiH kako bi ušla u Akcijski plan za članstvo (MAP).
Treći cilj koji vlasti BiH moraju ispuniti prije zatvaranja OHR-a je potpuna provedba konačne odluke za Brčko, grada na sjeveru BiH, koji je trenutno zasebna administrativna jedinica u Bosni I Hercegovini.
Četvrti cilj je fiskalna održivost BiH, dok je peti cilj definisan kao “zaživljavanje vladavine prava”, a koje podrazumijeva usvajanje Državne strategije za ratne zločine, donošenje Zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
Pored pet ciljeva, dva su i uslova. Jedan je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanje s Evropskom unijom, koji je ispunjen, a BiH je predala i zahtjev za članstvo u EU, odgovorila na Upitnik Evropske komisije i dobila mišljenje (Avis).
Posljednji uslov je pozitivna procjena situacije u BiH koju bi trebao dati Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i koja će biti zasnovana na punom poštivanju Dejtonskoga mirovnog sporazuma, odnosno da se s tim slože sve zemlje članice Upravnog odbora, o čemu 25 godina nakon rata i osnivanja OHR-a nema konsenzusa.
