Srbi su za izvornu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, za ukidanje visokog predstavnika i za referendum o statusu Republike Srpske ukoliko se njihovi stavovi ne uvaže, izjavio je u uvodnom obraćanju predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, na posebnoj sjednici Skupštine Republike Srpske (RS) u srijedu, 10. marta. Sjednica je sazvana na njegov zahtjev zbog najave dolaska novog visokog predstavnika u Bosnu I Hercegovinu.
Dodik je poručio da mu je ‘neprihvatljivo da o sudbini BiH odlučuju stranci, a da se narodi u BiH tretiraju kao objekti, a ne kao subjekti u međunarodnim odnosima’.
‘’Republika Srpska nema skrivene namjere. Naše djelovanje je prije svega okrenuto poštivanju slova Dejtonskog sporazuma i izgradnji mira i stabilnosti. U svjetlu medijskih najava o mogućem izboru novog visokog predstavnika, a znamo da imaju dva prijedloga, od izuzetnog je značaja da se RS upozna sa svim aspektima produžavanja mandata visokom predstavniku i da zauzmemo stav i usvojimo zaključke kako se postaviti prema ovom pitanju,’’ kazao je Dodik.
U izlaganju koje je trajalo 90 minuta, Milorad Dodik je rekao i kako su visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini tumačili Dejtonski sporazum ‘kažnjavajući političare ili naređujući Narodnoj skupštini RS šta treba da uradi’.
‘’U Aneksu 10 navedeno je da visoki predstavnik tumači provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma, a visoki predstavnik je sebi dao za pravo da ima izvršnu funkciju za neke stvari. Od izuzetnog značaja je da se NSRS upozna sa svim aspektima produženja mandata visokog predstavnika, a sada imamo dva kandidata – Nijemca i Kanađanina. Ovi stavovi nisu vezani za personalna rješenja niti u vezi s predloženim kandidatima. Samo želim istaći da smo mi za poštivanje izvornog slova Dejtonskog sporazuma’’, poručio je Dodik.
Dodik je iznio stav da će se, nakon izbora Joe Bidena za američkog predsjednika, ‘pritisci na Republiku Srpsku intenzivirati’, te pozvao poslanike na jedinstvo u političkom stavu i djelovanju.
“I ne treba da se krijem iza vas, ja tražim ovdje snagu. Ja ne želim ništa loše Bošnjacima, i u RS pozivam ih na suživot koji je moguć i koji je potreban. Ljudi moji oni nama 26 godina stalno govore da smo mi genocidan narod, da Republika Srpska ne treba postojati i onda kažu morate biti tu. Nećemo biti tu. Razuman period je godinu do dvije dana. Ako ne bude, ja ću doći ovdje i ja predlažem referendum o statusu Republike Srpske i baš me briga šta će ko reći'', kazao je Dodik, pozivajući poslanike da na kraju sjednice usvoje zaključke koje je pripremio.
Tokom obraćanja predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, većina poslanika opozicije u entitetskom parlamentu napustila je skupštinsku salu.
Cvijanović je istakla kako je važno da Narodna skupština zauzima stav i donosi zaključke o svim važnim pitanjima, pa i o visokom predstavniku.
"Očito je da nismo saglasni o pristupu, što se manifestuje činjenicom da u Narodnoj skupštini imamo skoro prazne opozicione poslaničke klupe. To nije prvi put, jer imaju ignorantski odnos kada se bavimo važnim pitanjima za Republiku Srpsku - referendumom i Danom Republike, Nato putem, Ustavnim sudom BiH, što govori o svemu", rekla je Cvijanović.
Istakla je također kako su visoki predstavnici u BiH konstantno izlazili iz okvira mandata, te da su postali poluga u rukama određenih politika u okviru BiH.
"Dok god postoji visoki predstavnik u BiH ima i prostora da se njime bavimo, posebno sa aspekta nove činjenice, bar kako je najavljeno, imenovanja još jednog visokog predstavnika mimo procedure", rekla je Cvijanović.
Predsjednik Srpske demokratske stranke, najjače opozicione političke partije u Republici Srpskoj, Mirko Šarović, kazao je kako je proteklih 15 godina ‘odgovornost na postojećoj većini ovdje u RS-u, ali i nekoj drugoj većini prije toga.
“Predsjedavajući je rekao da je sve do nas i to je tačno, ali kada je bilo sve do nas, zašto smo onda baš mi ili pojedini ovdje od nas dozvolili da se na nivo Bosne i Hercegovine prenese blizu 100 različitih ovlaštenja iz RS. I to u onom kritičnom periodu”, rekao je Šarović, koga je visoki predstavnik Paddy Ashown smijenio 2004.godine sa još 58 funkcionera koji su kršili Dejtonski sporazum.
Lider Socijalističke partije (SP) Petar Đokić rekao je u svom obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske kako je visoki predstavnik izmijenio Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH što je bilo nedopustivo i da je njegova uloga upropastila dogovor tri naroda.
"Zato nam je važno da u BiH bude pokrenut dijalog kako bi bili definisani odnosi. Rješenje jeste Dejtonski mirovni sporazum, ali bez OHR-a i nekih međunarodnih zvaničnika koji žele da upravljaju institucijama", rekao je Đokić na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
Đokić je dodao i da se Republika Srpska mora suprotstaviti daljem djelovanju visokog predstavnika u BiH.
"Treba nam biti jasno šta je potrebno učiniti da bi nam bilo bolje. Diskusija u Narodnoj skupštini je neophoda i značajna i zato Srpska treba još jednom pokazati da se zalaže za mir, dijalog i napredak. Srpski član Predsjedništva BiH danas je pokazao državnički odnos", istakao je Đokić.
Usvojeni zaključci vladajuće većine
Zaključci NSRS su predloženi u vezi sa ocjenom rada visokog predstavnika, primjenom Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u periodu razgovora o imenovanju novog visokog predstavnika, koji je uputio Milorad Dodik član predsjedništva i predsjedavajući predsjedništva BiH.
Predloženim zaključcima od NSRS se traži da zaduži Vladu Republike Srpske da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika ˝koji su kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat, te se konstatuje da "prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma".
Sa 50 glasova za i 1 protiv, poslanici NSRS usvojili su informaciju ˝ocjena rada Visokog predstavnika u BiH, primjena Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u periodu razgovora o imenovanju novog Visokog predstavnika˝, koja je bila prijedlog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
Takođe, sa 49 glasova za jednim protiv i jednim suzdržanim, usvojili su i Zaključke koje su predložili Klubovi poslanika vladajuće većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske koju čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski savez (DEMOS), Socijalistička partija (SP), Nezavisni demokratski pokret (NDP) i Ujedinjena Srpska (US).
Između ostalog u 10 usvojenih zaključaka poziva se na ukidanje Visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH ˝donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".
U Zaključcima se navodi i ˝da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu˝, navodi se usvojenim zaključcima skupštinske većine.
EU o Dodikovom zahtjevu za zatvaranje OHR
Stav Evropske unije o tome kako Bosna i Hercegovina funkcioniše se nije promijenio izjavio je za RSE portparol EU nadležan za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano.
"Položaj EU nije u skladu sa stavovima jednog ili drugog političara, već je usklađen sa međunarodnim pravom i zasnovan je na vrijednostima i principima EU", rekao je Stano, komentarišući izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o zatvaranju kancelarije OHR-a.
OHR: Ovlaštenja visokog predstavnika ne podliježu preispitivanju od strane bh organa vlasti
Narodna skupština Republike Srpske može održavati sjednice o svakom pitanju za koje smatra da je to potrebno. Međutim, o zatvaranju OHR-a odlučuje Upravni odbor Vijeća za proveđenje mira, navodi se u saopštenju iz Kancelarije visokog predstavnika u BIH na zaključke koje je usvojila Skupština Republike Srpske 10. marta na posebnoj sjednici u Banjaluci.
"Pored toga, ovlaštenja visokog predstavnika ne proističu samo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego i iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Prema tome, ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju od strane bosanskohercegovačkih organa vlasti, uključujući i Narodnu skupštinu Republike Srpske", saopšteno je iz OHR-a.
Komšić: Nastavak kontinuiteta genocidne politike
Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine izjavio je kako su pozivi Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ‘nastavak kontinuiteta genocidne politike’.
"S obzirom na to da se poziva na Skupštinu koja je donosila političke odluke o provođenju genocida, i da su baš na bazi tih odluka politički i vojni dužnosnici iz RS-a osuđeni za genocid, najnoviji Dodikovi pozivi samo su nastavak kontinuiteta genocidne politike", rekao je Komšić komentarišući govor Milorada Dodika na posebnoj sjednici Skupštine Republike Srpske koja raspravlja o ulozi visokog predstavnika u BiH.
Džaferović: Izuzetno opasni zaključci NSRS
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u saoopštenju povodom posebne sjednice NSRS kazao je da su izuzetno opasni zaključci NSRS u kojima se, zagovara "mirni razlaz".
Džaferović je ovo ocijenio novim pokušajem prekrajanja granica i ugrožavanjem mira te istakao da današnja sjednica entitetskog parlamenta ˝dokazuje da i dalje postoje politike koje i nakon genocida i drugih masovnih zločina još žele da dovode u pitanje Bosnu i Hercegovinu i mir˝.
Džaferović je ocijenio i da su zaključci NSRS-a o OHR-u pravno ništavni, jer entitetska skupština nema mandat da odlučuje o poziciji OHR-a, te smatra da takve poruke moraju biti razlog da se nastavi misija i intenzivira angažman OHR-a kroz reaktiviranje bonskih ovlaštenja.
˝Pozivam Vijeće za provedbu mira i države svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma da vrlo ozbiljno shvate situaciju u Bosni i Hercegovini nakon današnjih najava iz Banjaluke, jer je riječ o udaru na temelje BiH što može ozbiljno ugroziti mir i stabilnost˝, zaključuje se u saopštenju.
Salkić: Udar na Daytonski sporazum
Nove prijetnje referendumom o statusu entiteta RS novi je udar na Daytonski mirovni sporazum za koji vjerujem da će ponovo izazvati veliku zabrinutost kod članica PIC-a i visokog predstavnika, ali isto tako vjerujem bez ozbiljne posljedice po one koji su prijetnja miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ovo se navodi u saopštenju za javnost iz kabineta potpredsjednika Republike Srpske Ramiza Salkića.
Salkić navodi da je visoki predstavnik ‘svojom pasivnošću i izražavanjem zabrinutosti na sve pojave u bh. entitetu RS doveo sebe u situaciju da Narodna skupština RS-a raspravlja o njegovom radu’.
“Svojim nedjelovanjem na provođenju antidaytonskih procesa u ovom entitetu visoki predstavnik je u proteklim godinama ohrabrio Milorada Dodika da provodi seperatističku politiku. Izražavanje zabrinutosti umjesto konkretnih reakcija na kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma u ovom entitetu sve nas zajedno dovelo je u veoma tešku situaciju. Sistemska diskriminacija koju provode vlasti bosanskih Srba u bh. entitetu RS prema Bošnjacima, koji su se vratili na svoja ognjišta, najočitiji je primjer kršenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodi se u saopštenju za javnost iz Salkićevog kabineta.
Mujanović: Ozbiljan politički napad na institucije i poredak države BiH
Politolog Jasmin Mujanović smatra da ovaj pokušaj političkog avanturizma Milorada Dodika nema nikakvog stvarnog legalnog temelja. On ističe da se ovo mora posmatrati kao jedan ozbiljan politički napad na institucije i politički poredak države Bosne i Hercegovine, mnogo više nego na instituciju OHR-a.
˝Ovo je opasno iz razloga što režim na vlasti u Republici Srpskoj uz podršku Rusije stvara jednu novu revizionističku istoriju i priču o nekim zamišljenim pravima, političkim pravima tog entiteta.Na osnovu tih izmišljenih političkih prava i principa oni faktički traže način za otcjepljenje od države BiH. Dakle, ovo se mora posmatrati kao stvaranje političke mitologije koja bi njima omogućila u nekom periodu razlog i mehanizam za otcjepljenje i time uništavanje države BiH. Zbog toga je to opasno i ne smije se doživjeti kao još jedan Dodikov cirkus u Banjaluci˝, smatra Mujanović.
Sve o Visokom predstavniku
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.
Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.
Bonskim ovlaštenjima, koja su mu dodijeljena na zasijedanju Vijeća za provođenje mira u decembru 1997.godine, visokom predstavniku je omogućeno da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, donosi zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Vijeće za provođenje mira u BiH je administrativna struktura za civilno sprovođenje mirovnog rješenja. U Upravnom odboru Vijeća su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Predsjedništva Evropske unije, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije (zastupa je Turska) pod predsjedništvom visokog predstavnika.
Odluke Vijeća za provođenje mira nisu obavezujuće za visokog predstavnika, jer je on punomoćnik stranaka potpisnica Aneksa 10 kojim su mu odredile mandat.
Do sada je u BiH bilo sedam visokih predstavnika- Karl Bilt (1995—1997), iz Švedske, Karlos Vestendorp (1997—1999), iz Španije, austrijski diplomata Volfgang Petrič (1999—2002), Pedi Ešdaun (2002—2006), Ujedinjeno Kraljevstvo, Kristijan Švarc-Šiling (2006—2007), iz Njemačke, Miroslav Lajčak (2007—2009) iz Slovačke i Austrijanac Valentin Incko, koji je na dužnost stupio 2009 godine i još uvijek je visoki predstavnik u BiH.
Facebook Forum