Autentičan tekst Opšteg okvirnog sporazuma za mir, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum, nemoguće je naći na zvaničnim web stranicama institucija Bosne i Hercegovine (BiH), između ostalog, i zbog činjenice da dokument, odnosno njegovi aneksi, zvanično nikada nisu prevedeni na bosanski, srpski i hrvatski jezik.
Zvaničnog prevoda nema, ali građani u jednom od bosanskohercegovačkih entiteta, Republici Srpskoj, uskoro će ga dobiti, i to u pisanoj formi.
Udruženje "Politikolog" iz Banja Luke isprintalo je 50.000 primjeraka, koje će, kako kažu, dijeliti na trgovima, ali i od vrata do vrata.
O čijem prevodu je riječ nije poznato, ali najavljuju da će svaki građanin tog bosanskohercegovačkog entiteta do kraja godine dobiti svoje primjerak.
Najavljuju printanje još 300.000 primjeraka, a sve u svrhu, kako tvrdi predsjednik ovog udruženja Milan Ljepojević, da Dejtonski mirovni sporazum bude u svakoj porodici u RS.
"Da nam ne bi drugi određivali, tamo sve piše, između ostalog piše i kako se on mijenja. Znači, mi Srbi odnosno Republika Srpska (RS), nama samo treba istina, a istina je originalni Dejtonski mirovni sporazum. Dejtonski mirovni sporazum je doveo ne samo mir, nego je svojim aneksima, među kojima je Aneks IV, koji je Ustav BiH, i Aneks X, naša svakodnevnica", kaže Ljepojević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada RS pomogla printanje Dejtonskog sporazuma
Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma, regulisano je uvođenje Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH, te njegove nadležnosti. Taj dio Dejtona, za Ljepojevića je posebno interesantan.
"Pa, tamo će fino se vidjeti da u Dejtonskom sporazumu nema Savjeta za implementaciju mira, što znači da nema ni tzv. bonskih ovlaštenja, da u tom slučaju visoki predstavnik nema ovlaštenja da donosi ni Ustav, ni zakone, niti da kažnjava ljude, niti da uskraćuje osnovna građanska ljudska prava", kaže Ljepojević.
Za isprintanih 50. 000 primjeraka potrošili su osam hiljada konvertibilnih maraka (oko 4.000 eura), a finansijski ih je podržala Vlada RS, u trenutku kada su napetosti između visokog predstavnika Valentina Incka i vlasti u RS kulminirale.
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, 16. februara pozvali su visokog predstavnika da dostavi Izvještaj o implementaciji civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma za period 2009-2020. godina.
Dva dana kasnije iz OHR-a je rečeno kako su izvještaji visokog predstavnika objavljeni na web stranicama Ujedinjenih naroda i OHR-a, te su tako dostupni i poslanicima u Narodnoj skupštini RS.
Šta je cilj?
Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća na konstantno "izražavanje zabrinutosti" političkih krugova iz vlasti Srbije i Republike Srpske, o "ugroženosti" jednog od bosanskohercegovačkih entiteta.
"Tako da ova akcija punim pravom može postaviti pitanje smisla, rekla bih, pokušaja homogenizacije stanovništva i njegove mobilizacije u 'odbrani' Republike Srpske i Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže Topić za RSE.
Ona očekuje da će upravo akcija podjele Dejtonskog mirovnog sporazuma građanima RS biti sastavni dio šire kampanje koja će se raditi.
"Ovo je samo jedna u nizu vrlo jasnih poruka koje se šalju iz političkih krugova iz RS, a to je čvrsto stajalište iza Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno potpuno kruto stajalište, nefleksibilnost i nespremnost da se vrši bilo koja korekcija i promjena Ustava", objašnjava Topić.
No, Milan Ljepojević, koji će građanima dijeliti Dejtonski mirovni sporazum, tvrdi da nije riječ o podršci vlastima.
"To je podrška Republici Srpskoj. Ja sam pozvao ovdje i vlast, i opoziciju, i medije i sve relevantne institucije da se uključe u ovo, da se upoznamo s Dejtonskim mirovnim sporazumom i da ga dosljedno primijenimo", kaže on.
U Banjaluci: Da li ste pročitali Dejtonski sporazum?
Na pitanje, čemu nakon 25 godina insistiranje na čitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma Ljepojević kaže, kako je očito da ga je malo ljudi pročitalo.
"To je jedna inertnost. Ja znam da mnogi narodni poslanici nisu to pročitali, onda se neću spuštati na druge nivoe, onda je normalno da nisu pročitali obični građani", dodaje on.
Istovremeno, Banjalučanima su od čitanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, važnije neke druge stvari. Većina nije čitala, niti ima namjeru da to radi.
![Politički analitičar Esad Bajtal smatra da građani Bosne i Hercegovine kao "kupci imaju pravo na reklamaciju", te da su u više navrata i protestima davali do znanja da "proizvod [Dejtonski mirovni sporazum] nije u redu".](https://gdb.rferl.org/2c105ba2-f6bd-4bf0-9d22-021f2e5afd5e_w100_r1.jpg)
"Mislim da Vlada kasni 20 godina sa podjelom Dejtonskog mirovnog sporazuma. I da rijetko koga on danas u RS zanima. Više ih zanima Zakon o radu i kada će moći da dobiju posao bez članske karte u nekoj stranci. Kada će njihova djeca moći normalno da se zapošljavaju i da ne moraju ići vani i druga životna pitanja", kaže Mladen.
Dragana nije nikada čitala Dejtonski mirovni sporazum, jer je kaže ne nije interesovalo.
"Šta god i da pročitamo u tom sporazumu svakako drugačije bude kada ga tumače političari. Tako da je to besmisleno", kaže ona.
Čitaju li političari Dejtonski sporazum?
Zastupnik u državnom parlamentu Nenad Stevandić kaže kako ima svoj primjerak Dejtonskog mirovnog sporazuma i to verziju koju je Vlada RS uradila i isprintala kao knjigu.
"Ja sam za to da građani nemaju prepreku da se upoznaju sa bilo kojim dokumentom. Šteta što nema i neka web verzija, da se vidi. Tu se najbolje vidi da je RS potpisnik svih aneksa u Dejtonskom sporazumu, da ona nije objekt o kojem neko odlučuje, nego i Federacija i Republika Srpska ravnopravno zajedno odlučuju o Bosni i Hercegovini. Kad svi to spoznamo, biće nam mnogo elegantnije i lakše da se razumijemo i živimo", kaže on.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Njegov kolega Borisav Borenović podsjeća da originalnog prevoda teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma nema, ali da bi svakako do sada urađeni prevodi trebali biti dostupni na stranicama institucija.
Nekadašnji ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da je tekst mirovnog sporazuma čitao prije par godina. Na pitanje šta misli o akciji podjele teksta sporazuma građanima u RS, kaže kako je to "kampanja režima u RS".
Kada mu treba Dejtonski mirovni sporazum državni zastupnik Damir Arnaut ga pronalazi na web stranici OHR-a, jer se tu kako kaže može pronaći cjelokupan tekst.
Nije siguran da se na stranicama bosanskohercegovačkih institucija originalan tekst može pronaći.
"Ustav BiH se može naći na brojnim stranicama institucija Bosne i Hercegovine, ali kad je Dejtonski mirovni sporazum kao čitav u pitanju, uvijek sam ga nalazio na OHR-u. Ne mogu biti siguran da li neka bh. institucija ima", kaže Arnaut.
Originalani tekst samo na engleskom
Originalni tekst Dejtonskog mirovnog sporazuma dostupan je samo na engleskom jeziku i to na stranici OHR.
Aneksi sporazuma, od kojih je Aneks IV Ustav BiH, potpisani su samo na engleskom jeziku. U Parizu je 1995. godine potpisan poseban sporazum kojim je precizirana procedura za prevođenje aneksa na bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Prema tom Sporazumu, prevodi su trebali biti dostavljeni Francuskoj koja bi onda vršila nadzor nad procesom koji bi okupio eksperte da zajedno finaliziraju prevode, a koji bi potom postali autentični.
Vlada Francuske je do 2002. godine dobila radne prevode od Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, dok u Predsjedništvu BiH nije bilo primjerka Sporazuma na osnovu kojeg bi se počelo sa prevodom aneksa. Posljedica svega je da do danas ne postoji autentični tekst na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.
Bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt je 1996. godine naložio da se pripremi radni prevod Aneksa IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je Ustav BiH na srpski, hrvatski i bosanski jezik, i koji bi bio u upotrebi do kompletiranja autentičnih prevoda. Taj radni prevod je od tada u upotrebi.
Bosna i Hercegovina nema ni originalni dokument Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg je nakon potpisivanja u državu donio tadašnji predsjednik Alija Izetbegović.
Okvirni sporazum za mir, poznatiji kao Dejtonski sporazum, potpisan je21. novembra 1995. godinae u američkom gradu Dayton u Ohio, čime je nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH. Ovaj sporazum su potvrdili 14. decembra u Parizu tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Bosna i Hercegovina je u Dejtonu opstala kao država, ali je podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Facebook Forum