Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakone koji izriču novčane kazne zbog kršenja kontroverznog zakona o "stranim agentima", kao i drugog zakona koji se odnosi na proteste, poput finansiranja skupova i nepoštovanja zakona.
Prema zakonima koje je Putin potpisao 24. februara, objavljivanje informacija o takozvanim "stranim agentima" i njihovim materijalima, a da se pritom ne ukazuje na njihov status, moglo bi dovesti do novčanih kazni do 2.500 rubalja (34 dolara) za pojedince i do 500.000 rubalja (6.720 dolara) za pravna lica.
Novi zakon takođe nameće administrativnu odgovornost za objavljivanje takvih informacija u masovnim medijima i odnosi se i na pravna lica "stranih agenata" i na fizička lica i civilna udruženja "stranih agenata".
Ostali zakoni koje je Putin potpisao 24. februara predviđaju novčane kazne za pojedince proglašene krivima za nelegalno finansiranje okupljanja u iznosu do 15.000 rubalja (200 dolara), dok će službenicima i organizacijama za takve akcije biti naloženo da plate do 30.000 rubalja (400 dolara) i 100.000 rubalja (1.345 američkih dolara).
Putin je takođe potpisao zakon koji značajno povećava novčane kazne za neposlušnost iskazanu prema policiji i snagama sigurnosti.
Rusko zakonodavstvo o "stranim agentima" usvojeno je 2012. godine i više puta je modifikovano. Njime se zahtijeva da se registruju nevladine organizacije koje primaju stranu pomoć i za koje vlada smatra da se bave političkim aktivnostima, da se identifikuju kao “strani agenti“ i budu predmet revizije.
Kasnije izmjene zakona ciljale su medije koji se finansiraju iz inostranstva, uključujući Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), šest drugih informativnih servisa na ruskom jeziku RFE/RL, kao i Current Time, TV mrežu na ruskom jeziku koju vodi RFE/RL u saradnji sa Glasom Amerike.
Krajem 2020. zakonodavstvo je izmijenjeno kako bi ruskoj vladi omogućilo da na svoju listu “stranih agenata” uključi pojedince, uključujući strane novinare, i da im nametne ograničenja.
Ruski državni medijski regulator Roskomnadzora prošle je godine usvojio pravila koja nalažu da navedeni mediji obilježavaju sve pisane materijale obavještavanjem velikim slovima, sve radio materijale audio izjavom, a sve video materijale izjavom od 15 sekundi o navodima njihovog statusa.
Roskomnadzor je pripremio stotine žalbi na informativne web stranice RFE/RL, kojima bi ukupne naplaćene kazne mogle dostići skoro milion američkih dolara.
RSE: Državna kampanja prinude i zastrašivanja
RFE/RL je novčane kazne okarakterisala „kampanjom prinude i zastrašivanja koju sponzoriše država“, dok ih je američki Stejt department opisao kao „nepodnošljive“.
„Ovo neće odvratiti RFE/RL od našeg nezavisnog izveštavanja za našu rusku publiku“, rekao je predsednik Radija Slobodna Evropa Džejmi Flaj (Jamie Fly) u izjavi 24. februara.
"Kremlj cilja RFE/RL zbog odgovora publike na naš rad i interesa za izveštavanje o nedavnim političkim događajima u Rusiji. Građani Rusije će biti krajnje žrtve zakona poput ovog koji koriste taktike zastrašivanja da bi pokušali da utišaju glasove i smanjiti raznolikost medija “, dodao je Flaj.
Međunarodna nevladina organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) je zakon o stranim agentima ocenila kao „restriktivan“ i dodala da on ima za cilj „demonizaciju nezavisnih grupa“.
Od početka Putinovog predsjedništva, Kremlj je neprekidno stezao kontrolu nezavisnih medija. Rusija se nalazi na 149. mjestu od 180 na Svjetskom indeksu slobode štampe koji su sačinili Reporteri bez granica.
