Prvi put za 21 godinu moglo bi se desiti da u Srebrenici vlast čine isključivo predstavnici srpskog naroda. Razlog tome je bojkot bošnjačkih stranaka na ponovljenim lokalnim izborima u nedjelju, 21. februara.
Bošnjaka u tom gradiću na istoku Bosne i Hercegovine, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, ima 7.500, a Srba oko 6.000.
I dan kasnije, 22.februara, predstavnici Inicijative „Moja adresa: Srebrenica“ ponavljaju kako neće prihvatiti mandate koje su osvojili u nedjelju.
„Prvo, ti potvrđeni izbori neće biti za mene legitimni i legalni. Šta ću prihvatati nelegalne rezultate? Normalno da niko od nas, ne samo ja, neće prihvatiti mandat“, rekao je u ponedjeljak, 22. februara, za Radio Slobodna Evropa (RSE), Ćamil Duraković iz inicijative „Moja adresa: Srebrenica“.
Duraković je dobio najviše glasova unutar Inicijative, osvojivši mandat u Skupštini opštine Srebrenica. U periodu od 2012. do 2016. godine bio je i načelnik Opštine Srebrenica.
Slično razmišlja i Almir Dudić, odbornik iz prošlog mandata u lokalnom parlamentu Srebrenice.
„Mislim da je velika vjerovatnoća da će biti jednonacionalna, ali je nezamislivo kakve posljedice će to imati. Ionako i do sada, kada je bilo tamo Bošnjaka u skupštini, njihove inicijative i borba su bile uzaludne“, navodi za RSE Almir Dudić.
Centralna izborna komisija BiH bez odgovora
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa kako će biti formirana vlast u Opštini Srebrenica, nakon što su predstavnici Bošnjaka najavili da neće prihvatiti mandate koje su osvojili na ponovljenim izborima 21. februara.
Uoči izbora i najave Inicijative da će bojkotovati izbore, iz Centralne izborne komisije BiH su kazali kako se „Moja adresa: Srebrenica“ prijavila na izbore i da će biti na biračkim listama.
Iako su bili na listama, iz Inicijative su povučeni članovi biračkih odbora, kao i posmatrači koji su ranije delegirani iz koalicije koju čine Stranka demokratske akcije, Savez za bolju budućnost, Pokret demokratske akcije i Demokratska fronta.
Kao efekat bojkota izbora, na koji su pozvale partije iz koalicije „Moja adresa: Srebrenica“, na biračkim mjestima Luka i Osmače nije se pojavio nijedan birač.
Izbori u Srebrenici ponovljeni su nakon već održanih 15. novembra 2020. godine zbog ustanovljenih brojnih izbornih malverzacija. Najčešće se radilo o glasanju bez važećih dokumenata države BiH ili o njihovom falsifikovanju, fiktivnim prijavama mjesta boravka, krivotvorenju potpisa, onemogućavanja prisustva posmatrača, itd.
Za mjesto načelnika Srebrenice borila su se četiri kandidata, dok su se na glasačkom listiću za opštinsku skupštinu nalazili kandidati 22 političke stranke, četiri koalicije i jedan nezavisni kandidat.
Centralna izborna komisija BiH je objavila u ponedjeljak, 22. februara da je Mladen Grujičić, kandidat srpskih stranaka u koaliciji "Zajedno za Srebrenicu" dobio 5.189 glasova, dok je Alija Tabaković, kandidat koalicije bošnjačkih stranaka "Moja adresa: Srebrenica" osvojio je 2.433 glasova. Nezavisni kandidat Mile Janjić 28, a Aleksandar Simić, također, nezavisni kandidat, 24 glasa.
Za bošnjačke stranke izbori neregularni
U inicijativi „Moja adresa: Srebrenica“ tvrde da su i ponovljeni izbori u nedjelju 22. februara, bili neregularni. Kao razlog navode to što Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) nije ponovila i glasanje putem pošte, koje bi omogućilo da glasaju Srebreničani koji žive širom svijeta.
„S obzirom na to da su poništeni izbori na redovnim biračkim mjestima, trebali su se otkloniti svi nedostaci koje ima birački spisak. Neke stvari su očigledno nelogične. Ponavljam to više puta, biračko mjesto Crvica, gdje postoje tri, četiri kuće, a glasa šest stotina Srba i mislim da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) Republike Srpske treba dosljedno provoditi ono što mu je zakonska obaveza kada je u pitanju Zakon o prebivalištu RS“, ističe za RSE predsjednik izbornog štaba inicijative „Moja adresa: Srebrenica“ Sadik Ahmetović.
Predstavnici Inicijative su uputili početkom februara apelaciju odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine (BiH) na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) o raspisivanju ponovljenih izbora, u kojoj su tražili da se njihova apelacija uvaži i da se ponove izbori i putem pošte.
Za razliku od Inicijative, načelnik Srebrenice Mladen Grujičić, koji je na ponovljenim izborima osvojio najviše glasova za tu poziciju, tvrdi da su izbori bili potpuno regularni.
„Ovo su najčistiji izbori u Bosni i Hercegovini. Građani su pokazali svoje dostojanstvo, i Bošnjaci i Srbi. I oni koji su bojkotovali nisu pravili probleme. U Srebrenici su pobijedile istina i pravda, bez obzira na sve uticaje i pokušaje da se ovdje nametne nešto“, rekao je Grujičić za Radio Slobodna Evropa.
Inicijativa „Moja adresa: Srebrenica“ je, i pored bojkota ponovljenih izbora, osvojila značajan broj glasova za srebrenički parlament, jer nisu bili poništeni svi glasovi iz izbora u novembru.
Naime, u te glasove su ubrojeni glasovi putem pošte pristigli do 15. novembra, kada su održani lokalni izbori, te još dva birališta na kojima nisu ponavljani izbori u nedjelju, 22. februara.
Prema trenutnim podacima CIK-a BiH, najviše glasova za mandate u srebreničkom parlamentu, 2.276, osvojio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Na drugom mjestu, sa dobijenih 2.019 glasova su kandidati Inicijative „Moja adresa: Srebrenica“.
Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila je 1.033 glasa, Demokratski narodni savez (DNS) 834, Ujedinjena Srpska 421 glas, a više od 300 glasova dobila je još Koalicija Demokratska fronta-Građanski savez.
Skupštinu opštine Srebrenica čini 21 odbornik, što bi značilo da bi, prema trenutnim procjenama, oko trećine odborničkih stolica u kojima bi trebali da sjede Bošnjaci, bilo prazno.
Hoće li moći funkcionisati Skupština opštine bez predstavnika Bošnjaka?
Nakon formiranja lokalne vlasti, postavlja se pitanje hoće li moći funkcionisati Skupština opštine Srebrenica bez Bošnjaka u lokalnom paramentu, kaže za Radio Slobodna Evropa Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava iz Mostara.
To će zavisiti od toga, kako je naveo, koliko su Bošnjaci osvojili mandata, te da li će se moći u srebreničkom parlamentu ostvariti kvalifikovana ili dvotrećinska većina potrebna za usvajanje budžeta ili nekih izvještaja.
„Formalno-pravno gledajući, ne postoji nikakva prepreka da opštinsko Vijeće u Srebrenici bude jednonacionalno. Kao i u drugoj lokalnoj zajednici. To naravno nije dobro, gledano sa političke i svake druge strane, ali pravno nema prepreka, s tim što postoji, koliko sam ja informisan iz medija, ta apelacija kod Ustavnog suda, koji još o tome nije odlučio. Usudio bih se reći da ne vjerujem da će Ustavni sud prihvatiti osnovanost te apelacije“, rekao je Pobrić.
Predstavnici bošnjačkih partija predali su apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nekoliko dana prije ponovljenih izbora, a zatraženo je da Ustavni sud donese mjeru kojom ponovljene izbore stavlja van snage.
U Inicijativi „Moja adresa: Srebrenica“ ističu da od odluke Ustavnog suda zavisi da li će se obraćati višim sudskim instancama za odbranu biračkih prava Srebreničana.
Ustavni sud BiH se još nije oglasio po toj apelaciji.
„Očekujemo da Ustavni sud BiH uvaži našu apelaciju kojom se omogućava glasanje svim Bošnjacima iz Srebrenice, ma gdje bili. S tim u vezi očekujemo da se raspišu novi izbori na kojim bi svaki građanin Srebrenice imao pravo da bira svoje kandidate. Samo na taj način izbori u Srebrenici bi bili legitimni i demokratski", poručio je nakon ponovljenih izbora Sadik Ahmetović.
Profesor ustavnog prava iz Banjaluke Mile Dmičić ističe da, prema proceduri, Centralna izborna komisija mora u roku od 30 dana, nakon završetka ponovnog brojanja glasačkih listića, i isteka svih rokova za podnošenje žalbe, potvrditi izborne rezultate nakon ponovnih izbora u Srebrenici.
U narednih mjesec dana bi se, prema njegovim riječima, morala održati i konstitutivna sjednica opštinskog parlamenta u Srebrenici.
Tu će se vidjeti, navodi Dmičić, kako će taj lokalni parlament funkcionisati, ukoliko bošnjački odbornici ne prihvate mandat.
„Njihovo odsustvo vjerovatno može da utiče na stanje u funkcionisanju, ali ja vjerujem da neće biti nikakvog sprečavanja ili nedemokratskih sredstava u ostvarivanju osnovnog političkog prava i svakog drugog odnosa prema organima i institucijama lokalne vlasti u Srebrenici“, rekao je Dmičić.
Dodaje da očekuje da će Skupština opštine Srebrenica ipak biti održana u skladu sa zakonima.
„Mora se voditi računa da skupštinu sazove ovlašteno lice i da bude u toj skupštini druga mogućnost, ukoliko bi eventualno došlo do toga da je sazove natpolovična većina odbornika novog saziva. Sve ono što je karakteristično za ustavna i zakonska načela u zaštiti vitalnog interesa, ravnopravnosti i svega onoga što predstavlja obavezu da se iz Ustava i zakona primijeni i na ovu lokalnu zajednicu, vjerujem, biti će usaglašeno u ovom periodu, već najvjerojatnije do završetka roka u kojem će CIK proglasiti rezultate“, istakao je Dmičić.
Iz Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju u BiH (OSCE), u odgovoru za Radio Slobodna Evropa saopštili su u ponedjeljak (22. februar) da očekuju formiranje vlasti u Srebrenici u skladu sa ustavnim odredbama i zakonima.
„Misija OSCE-a u BiH već je izjavila da bojkotovanje izbora nije u najboljem interesu zdravih demokratija. Uprkos tome, svakako se nadamo da će novoizabrane vlasti uskoro početi raditi u najboljem interesu građanki i građana Srebrenice, te da će lokalna vlast biti formirana u skladu sa svim postojećim ustavnim odredbama, zakonima i regulativama. Izuzetno je važno obnoviti atmosferu uzajamnog poštovanja i povjerenja u Srebrenici, te pozivamo sve lokalne stranke da konstruktivno rade na unapređenju uslova u zajednici“, navodi su u odgovoru Misije OSCE-a.
Prema podacima CIK-a BiH u nedjelju je u Srebrenici na ponovljene izbore za načelnika i Skupštinu opštine izašlo 42,87 posto birača.
Na ulicama i parkiralištima u Srebrenici i na dan ponovljenih izbora bilo je parkirano mnogo automobila s registarskim oznakama gradova iz Srbije.
Veliki broj glasača iz Srbije na novembarskim izborima bio je jedan od povoda da se oni ponište i raspišu novi.
