Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore podržao je na sjednici 19. februara predlog Vlade za opoziv osam ambasadora Crne Gore, o čemu će u najkraćem roku obavijestiti predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Po zakonu, predsjednik Đukanovića formalno treba da opozove ambasadore, što je on do sada odbijao da učini bez, kako je izjavio valjanog obrazloženja.
U postavljanju i opozivu ambasadora učestvuju sve tri grane vlasti. Vlada predlaže, skupštinski Odbor daje mišljenje na taj predlog, a predsjednik u konačnom daje ukaz o imenovanju ili opozivu diplomatskih predstavnika.
Promjena ambasadora koji su iz ili bliski Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića, bila je jedna od prvih odluka nove Vlade Crne Gore koja je konstituisana tri mjeseca poslije parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine. Na izborima su pobijedile su tri koalicije dotadašnje opozicije. Đukanoviću, čija je partija nakon tri decenije izgubila izbore, mandat na mjestu predsjednika Crne Gore traje do 2023. godine.
Vlada je ranije predložila opoziv ambasadora iz Kine Darka Pajovića, Vatikana Miodraga Vlahovića, Bosne i Hercegovine Obrada Miša Stanišića, Italije Sanje Vlahović, Njemačke Vere Kuliš, Srbije Tarzana Miloševića, Ujedinjenih Arapskih Emirata Dušanke Jeknić i Poljske Budimira Šegrta.
Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović rekao je na sjednici održanoj 19. februara da je prethodnih dana napravljen “šou od diplomatije”.
Naime, nekoliko ambasadora odbija da bude opozvano bez Đukanovićevog formalnog potpisa na tu odluku. Njima je Ministarstvo vanjskih poslova zvanično naložilo da predaju dužnost, uz ogradu da će formalni opoziv stupiti na snagu kad predsjednik Đukanović potpiše tu odluku.
Ministarstvo tvrdi da opozvani ambasador u Kini Darko Pajović još nije vratio pečat ambasade što su utvrdili nakon, kako su naveli temeljne provjere prostorija ambasade. Informisaćemo nadležne organe Crne Gore kako bi se utvrdilo da li su u radnjama opozvanog ambasadora ima elemena prekršajne ili krivične odgovornosti, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Poslanik vladajućeg Demokratskog fronta Slaven Radunović se na sjednici osvrnuo na postupke Miodraga Vlahovića, opozvanog ambasadora u Vatikanu, upitavši: “Da li je mijenjanje brave crnogorske ambasade u Rimu krivično djelo za koje treba da odgovara Vlahović jer je ambasada imovina Crne Gore”.
On je kazao da ima konkretne dokaze o tome šta je radila opozvana ambasadorka Crne Gore u Njemačkoj Vera Kuliš, ali neće iz džentlmenskih razloga da ih objavi, navodeći da je radila za interese jedne partije i bavila se obavještajnim poslovima što nije posao jednog diplomate.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je kazao da zbog bruke koju država može da pretrpi nisu to prijavljivali nadležnim organima.
Poslanici opozicije, odnosno Đukanovićevog DPS-a tvrde da su opozivi ambasadora akt političkog revanšizma.
Predstavnici Vlade i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović su održali nekoliko sastanaka na temu kohabitacije dvije vlasti i izbjegavanju sukoba nadležnosti. Dijalog nije rezultirao saglasnošću o opozivu ambasadora.
