Vlada Holandije namjerava da svojim mirovnjacima, koji su bili dio UN-ovih trupa u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, u julu 1995. godine, kada je počinjen genocid, isplati po 5.000 eura u, kako se navodi odluci, 'znak priznanja za izuzetne okolnosti u kojima su djelovali'.
Ministrica odbrane Holandije, Ank Bijleveld-Schouten, rekla je kako je isplata rezultat reakcije holandske vlade nakon istraživanja o iskustvima vojnika Dutchbat III ili holandskog bataljona pri mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija (UN), koje je pokazalo da 25 godina nakon najvećeg zločina počinjenog na evropskom tlu, mnogi veterani još uvijek imaju problema.
„Ovaj simbolični iznos nije samo priznanje za izuzetne okolnosti pod kojima je vojska morala djelovati prije 25 godina, nego i za period nakon toga, u kojem su nepravedno i godinama dobivali puno kritika i negativne medijske pažnje. Novac je stoga namijenjen i nedostatku podrške, priznanja i uvažavanja koje doživljavaju,“ navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Holandije, koje je objavljeno na zvaničnom sajtu.
Svaki treći veteran ima potrebu za njegom ili podrškom
Istraživanje 'Focus' koje je predstavio holandski ARQ Nacionalni centar za psihotraumu, u decembru 2020. godine, obuhvatilo je mirovnjake angažovane tokom 1995. godine u Srebrenici i Potočarima, na istoku BiH, Siminom Hanu, na sjeveru BiH, Zagrebu i drugim mjestima.
Upitnik je popunilo 430 veterana.
„Lično sam razgovarala sa mnogim veteranima. Zbog toga znam da su iskustva još uvijek duboko ukorijenjena. Neki od njih do danas se bore sa strahotama tog vremena. Rezultati ovog istraživanja to potvrđuju,” kazala je prilikom prezentacije ministrica odbrane Ank Bijleveld-Schouten.
Rezultati istraživanja su pokazali da svaki treći veteran ima potrebu za njegom ili podrškom koja nije uvijek zadovoljena, koja se odnosi psihološku, fizičku i finansijsku podršku.
Većina veterana, ili njih 55 posto, ima pomiješane osjećaje o svom učešću u misiji. Kao pozitivna iskustva navode drugarstvo i stečeno životno iskustvo, a negativno doživljavaju, kako se navodi u istraživanju, ograničeni mandat misije, nedostatak podrške i njege, negativnu medijsku pažnju i nedostatak uvažavanja.
„Smatraju da su ih napustili Ministarstvo odbrane i Ujedinjene nacije,“ navodi se u saopštenju holandskog Ministarstva odbrane.
Većina veterana je kazala da bi im priznanje i uvažavanje pomogli, čak 25 godina nakon misije. Za njih je najvažnije da se ispriča 'prava priča'.
Iz Ministarstva odbrane je najavljeno da će za ovu grupu veterana biti organizovana putovanja u Srebrenicu, koja je, prema preporukama psihologa, najbolje provesti u malim grupama. U saopštenju se dodaje kako će oni koji nisu dobili stručnu pomoć biti pozvani, te da bi posjeta Srebrenici mogla biti od 2022. godine.
Grupa od 12 veterana 2016.godine tužila je holandsku vladu i zatražila 'vraćanje časti, izvinjenje i isplatu simbolične odštete'.
Teret zločina
Vlada bivšeg holandskog premijera Wima Koka podnijela je ostavku 2002. godine nakon što je u izvještaju kritizirala holandske vlasti zbog slanja vojnika 'u opasnu zonu bez odgovarajućeg mandata ili oružja potrebnog za zaštitu oko 30.000 izbjeglica' koje su pobjegle u holandsku bazu u bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima, nadomak Srebrenice.
Vrhovni sud Holandije 19. jula 2019. godine presudio da je ta zemlja imala "vrlo ograničenu" odgovornost za genocid kojeg je počinila Vojska Republike Srpske 1995. godine u Srebrenici. Sud je odlučio da je vjerovatnoća u okviru koje bi likvidirani muškarci mogli preživjeti da ih je holandski bataljon zaštitio nakon pada Srebrenice deset posto.
Nekoliko hiljada srebreničkih Bošnjaka je utočište potražilo u tada zaštićenoj bazi UN-a u Potočarima, nakon ulaska Vojske Republike Srpske u Srebrenicu. Muškarci su razdvojeni od žena i djece, a nakon toga likvidirani u sklopu masovnog ubijanja.
Na presudu Vrhovnog suda Holandije, porodice žrtava u Udruženju "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" 20. januara 2020. godine podnijele su tužbu Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv države Holandije.
Vlada je potom formirala ekspertsku komisiju koja će odrediti odštetu za preživjele članove porodica srebreničkog genocida čiji će zadatak biti da pripremi prijedlog nagodbe, kao pravila po kojem će postupati.
Advokatski tim u apelaciji, koja je upućena Evropskom sudu za ljudska prava, zatražio je da se utvrdi veća odgovornost Holandije za genocid u Srebrenici počinjen jula 1995. godine.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice i Žepe za Radio Slobodna Evropa u četvrtak, 11.februara, je izjavila da je sastanak sa ovom Komisijom zakazan 19.februara u Srebrenici. Subašić je kazala kako je Komisija porodicama žrtava ponudila odštetu u visini od 15.000 eura.
U slučaju Nuhanović Holandija odgovorna u cjelosti
Vrhovni sud Holandije je 2013. godine po tužbi Hasana Nuhanovića, koji je do pada Srebrenice bio prevodilac pripadnicima UN, ranije donio odluku prema kojoj je Holandija u potpunosti odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.
Holandski vojnici su 13. jula 1995. godine, predali Rizu Mustafića, te brata i oca Hasana Nuhanovića snagama Vojske Republike Srpske (VRS) koji su ih kasnije ubili. Podnosioci tužbe smatrali su da su Holanđani trebali znati da će njihove porodice biti ubijene.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu, osudio je 14 bivših pripadnika Vojske i policije RS, za genocid nad oko osam hiljada muškaraca i dječaka počinjen u zaštićenoj zoni u i oko Srebrenice u julu 1995. godine.
Na najveće kazne, doživotni zatvor, osuđeni su Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik RS, te Ratko Mladić, bivši komandant VRS, koji još uvijek čeka konačnu presudu.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.652 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
