Nevladina inicijativa „Nisam tražila“, formirana u okviru istoimene Facebook stranice sa namjerom da javno ukaže na seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, uputila je zahtjev da seksualno uznemiravanje uđe u Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), kao što je to definirano Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Traže i da se zakonska regulativa u BiH kada je u pitanju silovanje i seksualno uznemiravnje uskladi sa Istanbulskom konvencijom, s posebnim akcentom po pitanju zastare.
Iz Inicijative „Nisam tražila“ zahtijevaju i da se izdvoje budžetska sredstva za formiranje centara za hitnu pomoć osobama koje su proživjele seksualno nasilje, gdje osoba može dobiti besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
Osim toga zatraženo je i da se modeli zaštite i prepoznavanja seksualnog nasilja tretiraju kroz kurikulume u osnovnim i srednjim školama te fakultetima.
Stranicu „Nisam tražila“ napravile su bivše studentice Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu nakon što je glumica iz Beograda Milena Radulović optužila učitelja glume Miroslava Aleksića za silovanje i sa nekoliko djevojaka ga prijavila policiji.
Na stranici, formiranoj kako bi se žrtve seksualnog nasilja ohrabrile da progovore o svom iskustvu, objavljene su desetine svjedočenja žena iz BiH, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja.
„ Mi nismo aktivistkinje sa iskustvom zagovaranja: mi smo četiri građanke koje su u posljednje tri sedmice samostalno pročitale više od 4.000 individualnih ispovijesti o različitim oblicima seksualnih zlostavljanja u zemljama zapadnog Balkana, te čija je mala inicijativa rezultirala u stvaranju zajednice od više od 40.000 muškaraca i žena“ stoji u saopštenju Inicijative.
Kažu kako se ne mogu zaustaviti samo na iznošenju ispovijesti, te su pozvali one na koje „žrtve svih oblika seksualnog nasilja računaju“ da preuzmu odgovornost, podsjetivši da muškarci i žene koji su pretrpjeli seksualno nasilje govore o istim problemima.
„Oni govore o društvu koje njeguje kulturu nasilja, o članovima i članicama porodice koji znaju šta se dešava ali šute od stida, govore o državi koja im nije pružila zaštitu, o institucijama koje su štitile počinitelje, o počiniteljima koji nikada nisu procesuirani, o svojim silovateljima koje svakodnevno sreću, o kulturi koja se toliko ponosi nasiljem da ih svakodnevno retraumatizira“, navodi se iz Inicijative „Nisam tražila“ .
Kao jedan od primjera na osnovu kojih traže da se uskladi zakonska regulativa naveli su istraživanje Sarajevskog otvorenog centra iz 2017. godine po kojem, čak 91,6 posto slučajeva silovanja, ostane bez pravnog epiloga.
