Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je saopštila da za dalji napredak na putu ka EU i ispunjenje privremenih mjerila za poglavlje 23 u pristupnim pregovorima, Crna Gora treba da ostvari dodatan napredak u reformama iz oblasti vladavine prava, uključujući i dalje napredovanje, a ne da nazaduje u sprovođenju reforme pravosuđa.
"Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti. Ohrabrujemo Crnu Goru da dosljedno iskoristi ove mehanizme i nadogradi već postignuto, radi ostvarenja daljih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", navela je Popa na Twitteru.
Nova parlamentarna većina najavila je da će na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, 18. februara usvojiti Zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
Time bi prestao da važi Zakon o Specijalnom tužilaštvu, čime se omogućava da se sa njegovog čela ukloni glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić. On je bio ključna figura u procesu sudjenja za pokušaj državnog udara iz 2016. za koji je prethodna vlast optuživala i Rusiju, što je Moskva demantovala.
U tom sudskom procesu su među nepravosnažno osuđenima na po pet godina zatvora i čelnici sada vladajućeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević.
Odluka o ukidanju Specijalnog tužilaštva dolazi u vrijeme kada se očekuje da o ovom slučaju odluči Aplacioni sud.
Tri koalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA su na izborima 30. avgusta 2020. osvojile većinu u crnogorskom parlamentu. Potom su 4. decembra formirali novu Vladu premijera Zdravka Krivokapića, čime je do tada vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) postala opozicija nakon tri decenije.
Iz opozicije su oštro kritikovali namjeru vlasti da ukine Specijalno državno tužilaštvo.
Poslanik i portparol DPS-a Miloš Nikolić je kazao je stalnost sudske i tuzilačke funkcije predviđena Ustavom kako bi se nosioci tih najdelikatnijih državnih funkcija zaštitili od samovolje izvršne ili zakonodavne vlasti
“Izvršna i zakonodavna vlast mogu i treba da se mijenjaju bilo na svake četiri godine ili na svaka četiri dana, ali vitalne institucije sistema ne smiju biti pogođene tim promjenama jer na taj način sistem se nikada neće izgraditi”, kazao je Nikolić.
