Mirzet Duran je reprezentativac Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci. Ova bh. reprezentacija je nekoliko puta osvajala zlatne medalje na evropskim i svjetskim takmičenjima. Mirzet je sa kolegama iz reprezentacije BiH u više navrata bio na pobjedničkom postolju, ali nijednom nije zapjevao himnu. Himna zemlje čiji dres nosi nema teksta.
"Intoniranje himne prije početka utakmice daje posebnu draž, povećava otkucaje srca sportistima i budi veću želju za pobjedom, a tekst bi povećao taj osjećaj", priča Duran, član najtrofejnije reprezentacije u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Da himna ima tekst volio bi i Mihajlo Čeprkalo, bosanskohercegovački plivač i dobitnik državne nagrade za sport Bosne i Hercegovine za 2020. godinu. Čeprkalo je osvajač više od 500 medalja i 30 pehara na međunarodnim takmičenjima. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako mu je "srce puno kada čuje himnu".
Nije kraj svijeta, kaže, ovaj Banjalučanin, jer zemlje poput San Marina, Kosova ili Španije, također, nemaju teksta himne, ali bi s njim osjećaj bio potpuniji.
"Svakako da je zadovoljstvo i velika čast čuti našu himnu bilo gdje van granica naše zemlje. No, mi sportisti više uživamo kada imamo tekst i kada je naša himna prepoznatljiva i po tekstu", kaže Čeprkalo.
Zašto nema teksta?
Himnu Bosne i Hercegovine, pod nazivom "Intermezzo", proglasio je 1999. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp.
Prethodno je Uredbom iste godine donio Zakon o himni Bosne i Hercegovine. Autor muzike je Banjalučanin Dušan Šestić.
Njegova kompozicija zamijenila je one izvođene do tada, s obzirom da je svaki od tri naroda imao svoju himnu - Bošnjaci su pjevali "Jedna si jedina", Srbi "Bože pravde", a Hrvati "Lijepa naša domovino".
Međutim, tekst, iako nekoliko puta iniciran, nikada nije sačinjen.
Koja je procedura usvajanja inicijative ili zakona?
Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma Parlamenta BiH) u januaru je pokrenuo novu inicijativu da se u Bosni i Hercegovini usvoji tekst himne.
U inicijativi se navodi kako je svaki izlazak BiH na međunarodnu scenu "poniženje i omalovažavanje", zbog toga što himna ima samo muziku.
Mehmedovićeva inicijativa na sjednici 11. januara nije dobila podršku zastupnika iz Republike Srpske, jer nije bilo potpore entitetske većine iz entiteta Republika Srpska (RS).
Da bi se u Bosni i Hercegovini usvojio određeni zakon ili inicijativa neophodno je da ima potporu 28 glasova u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Od toga najmanje 14 glasova mora biti iz entiteta Federacije BiH (FBiH) i sedam iz RS.
Inicijativa je vraćena Kolegiju Zastupničkog doma, kojeg čine predsjedavajući i dva zamjenika (iz svakog konstitutivnog naroda po jedan) koji, također, nisu postigli konsenzus, pa će o njoj 2. februara ponovno da se očituju zastupnici.
"Svi oni koji sjede u Parlamentu trebali bi, bar deklarativno, da podržavaju takvu jednu inicijativu i da konačno BiH dobije tekst himne i da time, ne samo deklarativno, već i suštinski pokažu ljubav prema domovini Bosni i Hercegovini" objašnjava Mehmedović svoju inicijativu za RSE.
U obrazloženju stoji kako se od Parlamentarne skupštine BiH traži da "započne ponovnu proceduru javnog oglašavanja, ponude, odabira i usvajanja teksta himne Bosne i Hercegovine" kako bi se to pitanje riješilo na zadovoljstvo svih građana Bosne i Hercegovine.
"Nisam prejudicirao kakvo će biti rješenje, već sam samo inicijativom htio da se počne procedura odabira teksta himne, a da se stručnjaci oglase i ponude nam nekoliko rješenje oko kojih bi se opredijelili", kaže Mehmedović na upit da li traži da se pokrene nova konkursna procedura ili da se raspravlja o tekstu koji je 2009. godine prošao sve procedure, ali nije usvojen.
Šta je bilo sa tekstom iz 2009. godine?
Tada je od dva najbolja prijedloga, od ukupno 339 pristiglih na raspisani konkurs, posebna parlamentarna komisija sastavljena od političara, književnika i muzičkog pedagoga sastavila jedan tekst.
Autori su bili Dušan Šestić iz Banjaluke, autor muzike za himnu, i Benjamin Isović iz Sarajeva. Tekst je predstavljen javnosti i upućen na glasanje, ali je odbijen zbog nepostojanja entitetske većine, odnosno odbili su ga zastupnici iz RS.
Tada je BiH bila i najbliže tome da himna dobije i tekst. U njemu, kako za RSE kaže koautor Dušan Šestić, nije bilo ništa sporno. I on i Benjamin Isović su, kaže, pristali na to rješenje.
"Njegov tekst i moj su ukomponovani radom komisija i sa našom saglasnošću pola je teksta njegovog i pola mog i mi smo na to pristali", pojašnjava Šestić.
Od konkursne procedure, kaže, niko ga nije obavijestio o tome kakva je sudbina teksta.
"Mislim da je to "kusuranje" Federacije i RS i tu dolazi do tog varničenja. I jedni i druge žele da nametnu dnevni red, šta im je važnije. Opstrukcija je došla sa ove naše strane, to je moja pretpostavka. Kao imamo važnijih problema", smatra Šestić, koji navodi kako ne želi da se upliće u političke stvari, jer ne vidi drugi razlog zbog kojeg nisu prihvatili tekst.
Zašto se RS protivi donošenju teksta himne?
Izvođenje himne je na svakoj sjednici obavezno u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Za tekst himne je 2009. godine glasao i Lazar Prodanović, delegat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda BiH (jedan od dva doma parlamenta BiH). Tada je bio član Zastupničkog doma BiH iz RS. O tome šta je sporno u tekstu za poslanike iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta kaže "ništa".
"Ne mislim da postoji spor u tekstualnom dijelu, da je neprihvatljiv za predstavnike iz RS. Više mislim da je to stav koji je refleksija ukupnog ovog stanja. Prethodno je, ako se sjećate, bila ocjena ustavnosti himne, zastave i grba RS, a onda niz drugih pitanja i to je uglavnom, što se kaže u poslovičnom smislu, tuk na utuk u smislu nedolaska do rješenja", ocjenjuje Prodanović.
Ustavni sud BiH je 31. marta 2006. godine utvrdio da grb i zastava Federacije, te grb i himna Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Parlamentima oba entiteta naloženo je da u roku od šest mjeseci usaglase navedene odredbe sa državnim Ustavom.
Odluka je donesena nakon što ta dva bosanskohercegovačka entiteta nisu uvažila odluku suda da u roku od šest mjeseci svoje simbole usklade sa Ustavom Bosne i Hecegovine, tako da predstavljaju sva tri konstitutivna naroda - Srbe, Hrvate i Bošnjake.
Republika Srpska je, potom, dobila novu himnu pod nazivom "Moja republika", autora Mladena Matovića, koja je prvi put službeno izvedena 9. januara 2009. godine.
Za Prodanovića pitanje teksta himne nije od životne važnosti za građane u ovom trenutku. Smatra da treba sačekati povoljniju političku atmosferu.
"Objektivno, 2009. godine je, s obzirom na sve okolnosti, bila bolja atmosfera. U BiH sada nije stvoren takav ambijent u kome bi se moglo razgovarati. Iako to nije pitanje o kome ne treba razgovarati, nije ni najveći prioritet BiH", smatra Prodanović.
Puno je, kaže važnijih pitanja, poput vraćanja na "kolosijek evropskog puta, odnosno da steknemo status kandidata u EU", a tek onda se može pričati i o himni.
"Kada je u pitanju stav poslanika i delegata iz RS on bi sada bio, bez ikakve sumnje, negativan", kaže Prodanović.
Iako ima važnijih pitanja od teksta himne, kaže Mehmedović, od nečega se mora krenuti.
"Očigledno je da se oni ne slažu oko važnih pitanja u BiH, kada je u pitanju jačanje države i odnos prema BiH. Da li će ovaj mali korak, kako ga oni nazivaju i nebitan u ovom vremenu učiniti sa nama, vidjećemo", navodi on.
Za reprezentativca Durana jedina prepreka tekstu himne je politika.
"Politika k’o politika. Nijedan tekst himne nema veze sa politikom niti ima neke političke konotacije. Praksa je pokazala da je u BiH uvijek riječ o nadmudrivanju po principu ja tebi - ti meni, ko će koga više usloviti", kaže Duran.
Sve dok traje uslovljavanje, sportisti koji svakodnevno čine korake naprijed za BiH, na pobjedničkim postoljima neće pjevati.
Facebook Forum