Mjanmarska vojska je 1. februara izvela državni udar protiv civilne vlade Aung San Suu Kyi koja je uhapšena, na dan kada su se poslanici trebali vratiti u parlament, prvi put nakon izbora u novembru 2020. koje je vojska proglasila ukradenim.
Vojska je proglasila vanredno stanje i rekla da je hapšenje mjanmarske čelnice i drugih visokih zvaničnika odgovor na izbornu prevaru. U video obraćanju koje je objavljeno na televiziji nad kojom nadzor ima vojska rečeno je da je vlast predana glavnom komandantu oružanih snaga generalu Min Aung Hlaingu.
U prvim satima 1. februara vojska je uhapsila mjanmarsku čelnicu, kao i predsjednika Win Myinta, potvrdio je portparol Nacionalne lige za demokratiju. Ta stranka Aung San Suu Kyi odnijela je pobjedu na izborima 8. novembra, ali tenzije s vojskom intenzivirale su se prošle sedmice.
Premijerka Aung San Suu Kyi pozvala je stanovništvo da "ne prihvati" vojni udar, navodi se u pismu koje je na društvenim mrežama objavila njena stranka, prenosi AFP.
U zemlji su kružile glasine o državnom udaru i de facto civilna šefica vlade Aung San Suu Kyi je "ostavila ovu poruku narodu", naveo je na Facebooku Win Htein, predsjednik Nacionalne lige za demokratiju.
UN osudio prevrat i traži oslobađanje lidera
Ujedinjene nacije (UN) su osudile vojni puč i pozvale vojsku da oslobodi uhapšene lidere te zemlje, uključujući laureatkinju Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da događaji u Mjanmaru predstavljaju "ozbiljan udarac provedenim demokratskim reformama" i zatražio od svih lidera da se uzdrže od nasilja i poštuju ljudska prava.
SAD, Australija i Singapur izrazili su užasnutost zbog vojnog proglašenja vanredne situacije i hapšenja.
Bijela kuća je saopštila da je američki predsjednik Joe Biden obaviješten o hapšenjima.
'Izborne nepravilnosti'
Već sedmicama vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.
Nacionalna liga za demokratiju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 miliona slučajeva prevare i zatražila je od izborne komisije da objavi izborne liste zbog provjere.
Na konferenciji za novinare 26. januara portparol vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.
Navodi o izmjeni ustava
Strahovi su porasli u 27. januara nakon što je komandant vojske general Min Aung Hlaing - zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru - proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan. Ti su komentari šokirali stanovništvo i stavili diplomate u stanje opreza.
Ustav je već dva puta bio stavljan van snage, oba puta za vrijeme državnih udara. Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015. ali bez uspjeha. Njegove odredbe daju vojsci kontrolu nad tri velika ministarstva - unutrašnjih poslova, obbrane i graničnih pitanja, garantujući da ona uvijek "drži šapu" nad mjanmarskom politikom.
Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca. Njena je službena funkcija "državna vijećnica", što je mjesto koje joj garantuje da de facto vodi zelju.
Trenutno nije jasno kako će se stvari razvijati, a politička kriza nije sve s čime se Mjanmar suočava, ocjenjuje AFP. U toj je zemlji zabilježeno više od 140.000 slučajeva korona virusa, a ako bi došlo do velikih demonstracija, vjerojatno bi se još brže proširio i dodatno opteretio zdravstveni sistem.
