Odbijanjem da potpiše opoziv sedam ambasadora, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović opstruira Vladu u sprovođenju vanjske politike zemlje, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Navode da Zakonom o vanjskim poslovima nisu propisani razlozi za opoziv ambasadora, te da se Ukazom o opozivu koji potpisuje predsjednik države, ne navodi razlog, već se samo konstatuje opoziv ambasadora.
“Stoga Vlada nije dužna da prilikom povlačenja i opoziva ambasadora navodi razloge u obrazloženju, imajući u vidu da je imenovanje i postavljanje diplomatsko - konzularnih predstavnika u nadležnosti MVP, odnosno Vlade, a da je predsjednički potpis stvar protokolarnog karaktera i diplomatske prakse”, navodi se u saopštenju MVP. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 4. januara ocijenio je da se nijesu stekli uslovi za donošenje ukaza o opozivu sedam ambasadora, jer mu je, kako navodi, taj predlog Vlade dostavljen bez obrazloženja.
Savjetnica predsjednika Đukanovića za vanjsku politiku Tamara Brajović je reagovala na saopštenje MVP ocjenjujući da nije tačno da je potpis ukaza Predsjednika protokolarnog karaktera.
“Predsjednik ne potpisuje ukaz, kako to jednostavno predstavlja MVP, već donosi i izdaje ukaz kojim sprovodi svoju odluku da opozove ambasadora na predlog koji je utvrdila Vlada. Dakle, Vlada i MVP samo predlažu, a onaj ko predlog pretvara u konačnu formu opoziva je Predsjednik”, navodi se u saopštenju i dodaje da postoji praksa vanjskopolitičkih konsultacija na kojima se raspravljaju razlozi i za postavljenje i za opoziv ambasadora, no da to u ovim slučajevima nije urađeno.
Sredinom decembra je nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića predložila opoziv ambasadora, o čemu ukaz treba da potpiše Đukanović. Inicijativu za njihov opoziv je podnio ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović koji je izjavio da su diplomate postavljane po političkom ključu, te da su “djelovali suprotno interesima Crne Gore”.
Predložen je opoziv Miodraga Vlahovića (ambasador pri Svetoj stolici), Vere Kuliš (Njemačka), Sanje Vlahović (Italija), Dušanke Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati), Darka Pajovića (Kina), Tarzana Miloševića (Srbija) i Obrada Miša Stanišića (Bosna i Hercegovina).
Inicijativa za opoziv ambasadora je prirodna i utemeljena, jer je riječ o ambasadorima koji su većinom politički angažovani, izjavio je premijer Zdravko Krivokapić.
“Svako pojedinačno ime je zabrinjavalo najveći dio javnosti Crne Gore, kako je taj bio nagrađen za određene aktivnosti, koje nisu bile u duhu ne samo sa moralnim, nego sa bilo kojim drugim sistemom vrijednosti u državi koja je, recimo, država Evropske Unije ”, kazao je Krivokapić za agenciju Mina 4. januara
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je na svom Twitter nalogu napisao da dok priča o poštovanju Ustava i zakona, Đukanović duguje preko 12 miliona eura poreza, a što je 4. januara objavila Centralna banka Crne Gore.
Predsjednik Milo Đukanović je na Twitter-u je Abazovića nazvao šibicarom, navodeći da su tvrdnje da je poreski dužnik lažne
Đukanović dodaje da je godinama akcionar u kompaniji “Global Montenegro”, koja kao pravno lice, a ne on lično, očitom greškom administracije firme, duguje ukupno 1900 eura doprinosa, a ne kako se tvrdi 12,4 miliona eura.
Lider Demos-a, iz vladajuće koalicije, Miodrag Lekić je za Vijesti ocijenio da Đukanović pokušava da djeluje u stilu suptilnog legaliste vrlo osjetljivog na materiju pravnih normi.
“Ovu naglu pravnu transformaciju šefa države, nažalost ima i elemente farsičnog, treba sagledavati i u kontekstu njegovog istrajavanja da ne udostoji crnogorsku javnost objašnjenja npr. zašto ne plaća porez na poslovanje svoje firme. Ili da li isteklo vrijeme državne tajne Đukanovićevog putovanja Vladinim avionom u Pariz uoči novogodišnjih praznika”, naveo je Lekić.
Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše Vladin prijedlog o opozivu sedam ambasadora je odgovoran državnički čin u funkciji zaštite dostojanstva i međunarodnog ugleda Crne Gore, saopšteno je iz Đukanovićevog DPS-a.
"Činjenica da čelni ljudi nove vlasti nijesu potkrijepili dokazima svoje javne komentare o tome kako su ambasadori navodno 'oštetili interese Crne Gore', sugeriše da je riječ o političkom revanšizmu koji je nezabilježen u uporednoj praksi kada je diplomatija u pitanju", navodi se u saopštenju. Po ovom pitanju u Ustavu i zakonima, postoji pravna praznina. Aktuelna situacija u kojoj predsjednik odbija da povuče ambasadore na predlog Vlade, nije regulisana zakonskim aktima.
Crnogorski Ustav i zakoni nijesu predvidjeli situaciju, koju imamo u praksi, da Vlada i predsjednik države dolaze iz različitih ideoloških i političkih struktura.
Vlada na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem je izabrana 4. decembra, nakon uspostavljanja nove parlamentarne većine kojom je nakon trideset godina Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića poražena na izborima 30. avgusta.
