Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Vjekoslav Bevanda, potpisao je u četvrtak, 31.decembra, Memorandum o razumijevanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine kojim je Bosni i Hercegovini omogućen zajam za makrofinancijsku pomoć u iznosu 250 miliona eura.
Kako je nevedeno u saopštenju za javnost iz Bevandinog kabineta, cilj zajma je ublažavanje posljedica krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19.
„Sredstva iz ovog zajma bit će isplaćena u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 milijuna eura, a isplata prve rate očekuje se nakon stupanja na snagu Memoranduma i pratećeg sporazuma o kreditnoj liniji kojeg smo također potpisali. Tim sporzumom reguliraju se procedure isplate pomoći BiH“, pojašnjeno je iz kabineta ministra finansija i trezora BiH.
Memoranudm u ime EU potpisuju evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentilon, a u ime Centralne banke, kao agenta zajmoprimca, guverner Senad Softić.
Inače, Bosna i Hercegovina nije postigla dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom trogodišnjem proširenom aranažmanu.
Virtualni pregovori o novom kreditnom aranžmanu od 1,5 milijardi KM (oko 750 miliona eura) namjenjenom za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa i podršku budžetima vođeni su od 19. oktobra do 18. decembra.
„Dogovor sa vlastima u BiH o novom trogodišnjem proširenom aranžmanu još nije postignut zbog nedostatka konsenzusa u vezi reformi koje bi trebale biti dio programa,“ saopšteno je iz MMF-a.
Iz MMF su dodali da su potrebni dalji razgovori o određenim reformama koje bi ojačale potencijal BiH za rast unapređenjem njenog ekonomskog upravljanja, integriranjem ekonomije i poboljšanjem finansijske stabilnosti i da MMF podržava napore BIH u borbi protiv pandemije COVID-19 i planirane fiskalne politike za 2021. godinu.
MMF procjenjuje da će se BiH ekonomija smanjiti za 5,5 posto ove godine, što predstavlja odraz utjecaja pandemije na turizam, ugostiteljstvo, transport i proizvodnju, između ostalog.
Za 2021. godinu predviđa se oporavak ekonomskih aktivnosti za 4 posto ukoliko vlasti budu u stanju održati makroekonomsku stabilnost i ograničiti zdravstvene rizike, i uz pretpostavku da će vakcina biti široko dostupna u drugoj polovini godine.
