Dostupni linkovi

Izmjene vjerskog zakona u Crnoj Gori prošle Zakonodavni odbor


Raspravu na zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore obilježio je oštar dijalog između poslanika vladajuće većine i opozicije. (Foto: Skupština Crne Gore, Podgorica 23 novembra 2020.)
Raspravu na zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore obilježio je oštar dijalog između poslanika vladajuće većine i opozicije. (Foto: Skupština Crne Gore, Podgorica 23 novembra 2020.)

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore prihvatio je, glasovima članova vladajuće koalicije predvođene Demokratskim frontom, izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je predložila Vlada Crne Gore.

Da bi Zakon došao na plenum, o predloženim izmjenama treba da se izjasni i Odbor za ljudska prava i slobode koji će o tome raspravljati u ponedjeljak 28. decembra.

Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti podrazumijevaju brisanje spornih članova postojećeg Zakona koje su se odnosile na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ukoliko vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine.

Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Raspravu na zakonodavnom odboru Skupštine Crne Gore obilježio je oštar dijalog između poslanika vladajuće većine i opozicije.

Najprije je ministar pravde Vladimir Leposavić, kao predlagač izmjena, saopštio da se u postojećem Zakonu o vjeroispovijesti nalaze norme koje su protivustavne, nelegalne i nelegitimne.

“Nelegitimnost je u tome što se ogromna većina građana Crne Gore usprotivila tom zakonu. Norme u tom zakonu su nesaglasne sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore i sa logikom i osnovnim pravnim standardima, kao i standardima Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je ministar Leposavić u uvodnom govoru nakon kojeg nije želio da odgovara na pitanja poslanika, članova Zakonodavnog odbora.

Članovi Odbora iz opozicionih partija, Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije su oštro kritikovali izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tvrdeći da je izmjene Zakona pisala Srpska pravoslavna crkva, da nije obavljena javna rasprava prije predlaganja izmjena Zakona i da o izmjenama Zakona nije upoznata Venecijanska komisija.

“Ove izmjene Zakona su suprotne Ustavu, jer je udar to na državu Crnu Goru, ovo predstavlja okupaciju Crne Gore i potpunu diskriminaciju pravoslavnih Crnogoraca”, saopštila je Draginja Vuksanović Stanković poslanica Socijaldemokratske partije.

“Ovo je pravno nasilje, urušavanje ustavnog sistema i pravnog poretka Crne Gore, direktan atak na ljudska i građanska prava i atak na Crnu Goru”, ocijenio je Dragutin Papović iz Demokratske partije socijalista.

Braneći predložene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, predsjednik Odbora Marko Kovačević iz Demokratskog fronta je saopštio da će nova vladajuća većina poštovati volju građana.

“Nikada nećemo donositi odluke koje su u suprotnosti sa onim što je većinska volja građana kao što ste radili vi - i kad je u pitanju priznanje lažne države Kosovo, ulazak u NATO kada nismo imali referendum, ali i kada je u pitanju ovaj zakon koji je povrijedio najveću vjersku zajednicu u Crnoj Gori”, rekao je Kovačević obraćajući se poslanicima opozicije.

Podsjetimo, nakon izbora 30. avgusta novu parlamentarnu većinu su formirale tri koalicije: Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura, koji su se dominantno zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom suprotstavljali Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Uloga Srpske pravoslavne crkve u crnogorskoj politici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Postojeći Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojila parlamentarna većina krajem 2019. godine na predlog tadašnje Vlade Duška Markovića iz Demokratske partije socijalista koja je sada u opoziciji, a što je izazvalo revolt Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i masovne proteste vjernika i najvećeg dijela tadašnjih opozicionih partija.

XS
SM
MD
LG