Globalni plan za isporuku vakcina protiv COVID-19 siromašnim zemljama suočava se sa “veoma visokim” rizikom od neuspjeha, što potencijalno ostavlja države u kojima ukupno žive milijarde ljudi bez pristupa vakcini do 2024. godine, stoji u internim dokumentima o kojima piše Reuters.
COVAX program Svjetske zdravstvene organizacije glavni je plan za vakcinaciju ljudi u siromašnim i zemljama sa srednjim prihodima širom svijeta. Cilj programa je da se namjanje dvije milijarde doza isporuči do kraja 2021. godine kako bi se pokrilo 20 posto najugroženijih ljudi na svijetu u 91 zemlji svijeta, uglavnom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Zemlje Zapadnog Balkana se također u velikoj mjeri oslanjaju na COVAX program.
No, interni dokument u koji je Reuters imao uvid, predlagači plana kažu da se program bori zbog nedostatka sredstava, rizika opskrbe i kompleksnih ugovornih aranžmana koji bi mogli onemogućiti postizanje ciljeva ovih programa.
“Rizik od neuspjeha u uspostavljanju uspješnog pogova COVAX-a je veoma visok”, navodi se u internom izvještaju odbora Gavi, saveza vlada, liječničkih kompanija, dobrotvornih udruženja i međunarodnih organizacija koje organizuju globalne kampanje vakcinacije. Zajedno sa WHO-m Gavi vodi COVAX program.
Neuspjeh programa mogao bi ostaviti ljude u siromašnim zemljama bez pristupa vakcinama protiv COVID-19 do 2024. godine, navodi se u dokumentu. Također se navodi da su potrebni intenzivni napori za ublažavanje rizika od neuspjeha.
Gavi je prošlog mjeseca angažovao Citigroup kako bi im dali savjete kako da ublaže finansijske rizike.
U jednom memorandumu od 25. novembra, uključenom u dokumente predane odboru Gavi, savjetnici Citija rekli su da je najveći rizik za program klauzule u ugovorima o opskrbi koje državama omogućuju da ne kupuju vakcine rezervirane putem COVAX-a.
Upitan o dokumentima, glasnogovornik Gavija rekao je da su uvjereni da mogu postići svoje ciljeve.
“Bilo bi neodgovorno ne procijeniti rizike koji su svojstveni tako masovnom i složenom poduhvatu, kao i stvarati politike i instrumente za ublažavanje tih rizika”, naveo je glasnogovornik.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije nije bilo komentara o dokumentu.
COVAX-ov plan oslanja se na jeftinije vakcine koje još uvijek nisu dobile odobrenje radije nego na vakcine Pfizera/BioNTecha i Moderne koje koriste skuplju mRNA tehnologiju.
Umjesto toga, COVAX je za sada potpisao neobavezujuće ugovore sa AstraZenecom, Novavaxom i Sanofijem za 400 miliona doza i sa opcijom naručivanja nekoliko stotina miliona dodatnih doza. No, sve tri vakcine suočavaju se sa zakašnjenima u svojim istraživanjima zbog kojih bi na regulatorna odobrenja mogli čekati i u drugoj polovici 2021. godine.
Ovo bi također moglo povećati finansijske potrebe programa. Njihove finansijske pretpostavke temelje se na prosječnom trošku od 5,20 dolara po dozi. Pfizerova vakcina košta 18,40 dolara po dozi, dok Moderna košta od 25 do 37 dolara. COVAX nema dogovor ni sa jednom od ovih kompanija.
U utorak je viši zvaničnik WHO-a rekao da organizacija pregovara sa Pfizerom i Modernom kako bi i njihove vakcine uključila u program.
Bogate zemlje koje su rezervisale većinu trenutno dostupnih zaliha vakcina također planiraju donirati viške proizvoda siromašnim zemljama, iako nije jasno hoće li to biti putem COVAX-a.
Da bi ispunio svoj cilj vakcinacije najmanje 20 posto ljudi u siromašnim zemljama naredne godine, COVAX kaže da im je potrebno 4,9 milijardi dolara pored 2,1 milijarde koju su već prikupili.
Do sada su Britanija i zemlje Evropske unije najveći donatori programa, dok Kina i SAD nisu se obavezale finansijski. Svjetska banka i druge finansijske institucije nude jeftine zajmove siromašnim zemljama kako bi im pomogle u kupovini vakcina putem ovog programa.
