Armenski premijer Nikol Pašinijan, koji se suočava sa sve češćim pozivima opozicije za ostavkom zbog prošlomjesečnog sporazuma o prekidu vatre sa Azerbejdžanom, kaže da on sam ne može odlučiti o raspisivanju prijevremenih izbora.
Pašinijan je ovaj komentar dao tokom intervjua za armenski servis Radija Slobodna Evropa 16. decembra, dok je nekoliko hiljada ljudi protestovalo na ulicama Erevana tokom kojeg je opozicija pozvala na nacionalni štrajk.
“Nije pitanje da li premijer mora dati ostavku ili ne. Pitanje je ko u Armeniji odlučuje ko će biti oremijer. Ljudi moraju odlučiti svojim glasom”, rekao je Pašinijan. “Prijevremeni izbori ne mogu se održati samo na temelju moje odluke i volje. Mora postojati konsenzus.”
Pašinijan koji je na vlast došao nakon protesta 2018. godine, našao se na udaru kritika otkako je pristao na sporazum sa Azerbejdžanom uz posredovanje Moskve koji je stupio na snagu 10. novembra kojim su završene šest sedmica duge borbe u Nagorno Karabahu.
Njegovi protivnici žele da on da ostavku zbog, kako kažu, katastrofalnog rješavanja sukoba kojim je Azerbejdžan dobio kontrolu nad teritorijom koju od 90-ih kontrolišu etnički Armenci.
Hiljade antivladinih demonstranata izašlo je na ulice Erevana i drugih armenskih gradova otkako je primirje stupilo na snagu, dok većina opozicije traži uspostavu nove, privremene vlade u isčekivanju prijevremenih izbora.
Pašinijan kaže da nema namjeru dati ostavku, insistirajući da je odgovoran za osiguranje nacionalne sigurnosti i stabilizacije bivše sovjetske republike. On je također rekao da se osjeća odgovornim za ishod posljednjih borbi u kojimaje najmanje 5.600 osoba sa obje strane poginulo.
“Smatram da sam ja osoba broj jedan odgovorna, ali ne smatram da sam ja kriva osoba broj jedan”, rekao je Pašinijan. “Situacija je dosegla tačku u kojoj je rat postao neizbježan”.
Prema sporazumu o prekidu vatre dogovorenom prošlog mjeseca, dijelovi Nagorno Karabaha i svih sedam okruga stavljeni su pod administraciju Azerbejdžana, nakon gotovo 30 godina kontrole Armenaca.
Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali etnički Armenci koji čine većinu stanovništva, odbacuju azerbejdžansku vlast.
