„To je strah. Na dva, tri dana prije priča se o tome, kada će biti, da se ne ide u grad“, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nijaz Džafo koji živi u Višegradu, govoreći šta se dešava uoči 13. marta kada se na ulicama tog grada, na istoku Bosne i Hercegovine, u entitetu Republika Srpska (RS), obučeni u crne vojne uniforme i uz prateću ikonografiju i muziku, okupljaju pripadnici Ravnogorskog pokreta.
Na taj datum obilježavaju godišnjicu hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića. Riječ je o 1946. godine streljanom komandantu nekadašnje Jugoslovenske vojske u otadžbini, koga je istorija upamtila kao komandanta četničkih formacija u toku Drugog svjetskog rata.
Njihovi pripadnici za sobom su ostavili brojne zločine, da bi se pod simbolima četništva ponovili zločini paravojnih i vojnih formacija i u ratovima koji su pola vijeka kasnije pratili raspad Jugoslavije.
„Postoji strah od postrojavanja tih radikalnih grupa koje i svojim obilježjima, ali i izgledom asociraju na strašne zločine, kako od '92 . do '95. tako i na Drugi svjetski rat, na pokolje na Drini. Meni je majka pričala da su joj četiri brata zaklali četnici ovdje u Višegradu u toku Drugog svjetskog rata, tako da nijednog dajdže nisam zapamtio“, govori Džafo.
Zašto bi se neko u mirnodopskim uslovima naoružao bajonetama i obukao uniformu koja u drugome izaziva strah, Džafo kaže ne može sebi da objasni.
„Tu ništa drugo nema nego da asocira na neki novi zločin i, naravno, da nam uliva strah“, navodi on.
Prva optužnica protiv Ravnogorskog pokreta
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta zbog izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu 2019. godine, saopšteno je u četvrtak, 10. decembra, iz te pravosudne institucije.
Optužnica je podignuta protiv Dušana Sladojevića zvanog Krvce i Čiča, Slavka Aleksića zvanog Vojvoda i Riste Lečića.
Optuženi pripadnici Ravnogorskog pokreta terete se da su na području Višegrada i okolice, u martu 2019. godine, svojim djelima, radnjama i postupcima, javno izazvali i raspirivali nacionalnu, vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini.
Oko 200 pripadnika i simpatizera pokreta okupilo se tada u Višegradu da oda počast Draži Mihailoviću, te su, kako se to navodi u optužnici, uz gusle pjevali i prijeteće stihove: "Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina".
Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u periodu od 1992. do 1995. u Višegradu je ubijeno oko 3.000 Bošnjaka.
Ratna dešavanja i zločini počinjeni u Višegradu, doveli su i do značajne promjene strukture stanovništva. U ovom istočnobosanskom gradu 1991. godine, prema popisu stanovništva živjelo je više od 21.000 stanovnika, od kojih su 63 posto bili Bošnjaci, a 31 posto Srbi.
Posljednji popis stanovništva iz 2013. godine pokazao je kako se broj stanovnika u Višegradu prepolovio, te da ih tu sada živi oko 10 hiljada. Nacionalna struktura nakon ratnih dešavanja od 1992.-1995.godine je potpuno izmijenjena. Trenutno živi deset hiljada stanovnika manje, 10 posto je Bošnjaka i 87 posto Srba.
„Kad čuješ i vidiš one uniforme, one kokarde, vrate te u 1992. godinu. Kada čuješ ponovo pozivanje na klanje, da će ponovo krvava Drina teći, a evo sada sam na dva metra od Drine, ja to ne bih nazvala Ravnogorskim četničkim pokretom. To su teroristi“, kaže za RSE Bakira Hasečić, predsjednica udruženja „Žena žrtva rata“, koja je tokom rata preživjela silovanje u Višegradu.
Krivičnu prijavu, po kojoj je djelovalo Tužilaštvo BiH, podnijela je Vlada Kantona Sarajevo 11. marta 2019., a još jednu prijavu podnijelo je i udruženje „Žena Žrtva rata“, kaže Hasečić.
„Ja sam davala izjavu Tužilaštvu BiH, postupajućoj tužiteljici, a podnijeli smo krivičnu prijavu protiv NN osoba. Eto, oni su ih pronašli. Vjerujem u pravosudni sistem i da će ovo biti opomena svima onima koji pokušaju da ugroze nečije živote, javni red i mir. Da će donijeti presudu, kazniti ih i sve nevladine organizacije koje se bave svime, sem onim za šta su osnovane“, pojašnjava Hasečić za RSE.
Kako je moguća registracija ravnogoraca u BiH?
Ravnogorski pokret, na čijem čelu je optuženi Sladojević je, kako je za RSE naveo ministar pravde BiH Josip Grubeša, registrovan pod nazivom: „Ravnogorski pokret otadžbine Srpske“ Istočno Sarajevo.
„Registrovan je kod Osnovnog suda Sokolac, pod registarskim brojem RU- 48/02 u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske. Udruženje ima sjedište u Palama, a zastupnik je Dušan Sladojević“, naveo je Grubeša u pisanoj izjavi RSE.
Ravnogorski četnički pokret nije registrovan u Ministartvu pravde BiH kao nevladina organizacija, ali je registrovan u Republici Srpskoj i to po osnovu Zakona o društvima i fondacijama u RS-u u čijem članu tri stoji kako „statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom”.
„Vjerovatno su i ravnogorci prekardašili mjeru i pretjerali s onim što su ponudili Višegradu i onima koji pripadaju drugom i drugačijem. Bilo nam je teško“, kaže predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Višegradu i bivši predsjednik Skupštine opštine Višegrad Bilal Memišević za RSE.
Također navodi i kako je Opština Višegrad sve do 2016. godine iz budžeta izdvajala sredstva za nevladine organizacije, među kojima i Ravnogorski pokret, ali da im od 2016. godine do danas nisu dali ništa.
'Četnički pokret prijetnja po nacionalnu sigurnost'
U Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma BiH od 2006. do 2009. godine, četnički pokret bio je naveden kao prijetnja po nacionalnu sigurnost, ali se u novoj Strategiji koja se odnosi na period od 2015. do 2020. godine, a koju je u julu 2015. usvojilo Vijeće ministara BiH više ne spominje kao prijetnja.
Ministar Grubeša na pitanje- da li treba da se izmijene propisi koji regulišu pitanje registracije udruženja- kaže kako je na državnom nivou sve uređeno, te da je zakon dobar.
„Mi imamo zakonsko pravo odbiti registrirati udruge čiji su statutarni ciljevi protivni društvenim vrijednostima i Ustavu BiH, i to i radimo. S tim u vezi, a imajući u vidu da sam uskladio Zakon o udrugama i zakladama BiH sa preporukama Moneyvala i GRECO-a, mislim da su nam zakoni na visini zadatka ako tako mogu reći, odnosno ova oblast je dobro normirana“ , ocijenio je Grubeša.
U Višegradu, zbog djelovanje ove organizacije, oni koji su preživjeli stradanje, smatraju kako se ne može govoriti o nevladinoj organizaciji, već prijetnji preživjelima, kaže Hasečić.
„Ako ste jednom gledali krvavu Drinu i sličnim četnicima padali u ruke, onda je normalno da mislite da se ne radi o nekoj nevladinoj organizaciji koja je kroz samu pjesmu koja je pjevana, sutra možda spremna i da ponovi to što se desilo“, govori Hasećić.
Na koga se odnosila sporna pjesma?
Strahovima povratnika nema mjesta, tvrdi za RSE Miro Jeremić, predsjednik Ravnogorskog pokreta.
„Mi to obilježavamo kao istorijski događaj koji se desio na opštini Višegrad i nikada nijednog muslimana nismo pogledali poprijeko niti spomenuli kada obilježavamo ovaj istorijski događaj“, navodi Jeremić.
Risto Lečić, koji je uz gusle i pjevao sporne stihove, tvrdi Jeremić, nije bio dio programa koji su oni organizovali.
„On je guslar i pjevao je istorijske pjesme na parkingu, na haubi od auta i koji je tu došao iz Hercegovine, kako su mi prenijeli“, kaže Jeremić.
Na pitanje na koga se odnosila pjesma "Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina", Jeremić odgovara kako se može dvojako tumačiti.
„Nije precizirano. Mi možemo da tumačimo kako je pjevao o ubijenim Srbima, a muslimani da je pjevao o njima, ali ni Sladojević ni Aleksić nemaju veze s njim, niti su ga zvali da pjeva kada su se oni obraćali skupu“, navodi on, te tvrdi kako se Bošnjaci nemaju čega plašiti.
Povratnik Nijaz Džafo smatra da je upravo poenta u sijanju straha.
„Oni se politički mogu boriti da dokažu ako imaju šta za Dražu, ali ne znam zašto paradiraju. Niti njih iko izaziva da bi oni nešto reagovali, nego iz čista mira puste bradu, naoružaju se bajonetama nekim, postrojavaju se... Tu ništa drugo nema nego da asocira na neki novi zločin i naravno da nam uliva strah“, govori Džafo.
Desničarski Ravnogorski pokret Višegrad je 6. januara 2020. godine obilježio Badnju večer tradicionalnim defileom kroz grad, uz sirene automobila u koloni i zvuke guslarskih pjesama.
Iz kolone vozila koja je prošla ulicama ovog grada čule su se pjesme o Turcima i poturicama, kao i pucnji iz plinskog topa instaliranog na karoseriji kamiona. Kolona sa istom nacionalističkom ikonografijom prošla je tada i kroz Srebrenicu.
Nakon tog incidenta, u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine formiran je predmet koji se odnosi na zastrašivanje povratničke populacije i poticanje izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu i Srebrenici, saopšteno je iz ove institucije.
BiH nikada nije donijela zakon o zabrani osnivanja i djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija.