Bosna i Hercegovina (BiH) ima jednu od najnižih stopa fertiliteta na svijetu (1,25), visok nivo migracija i starenja stanovništva, te duboko ukorijenjenu rodnu nejednakost, pokazala je Analiza stanja stanovništva koja je predstavljena u utorak 8. decembra u Sarajevu.
Takvi negativni demografski trendovi do 2070. godine dovest će do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 posto, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 posto), rečeno je prilikom predstavljanja rezultata ove Analize.
Analizu stanja stanovništva i Projekcije stanovništva BiH za period 2020-2070. proveo je Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u BiH u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH, Federalnim zavodom za statistiku FBiH i Republičkim zavodom za statistiku RS, uz podršku Vlade Švedske.
Istaknuto je kako će sektori koji su presudni za socioekonomski razvoj zemlje, kao što su obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, biti u ozbiljnoj opasnosti da podbace u radu, dok će se tržište rada suočiti sa nedostatkom kvalificiranih radnika i profesionalaca.
John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u BiH kazao je kako je izuzetno važno pronaći nova rješenja za veća ulaganja u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude da napreduju u BiH.
Adnan Cerić, zamjenik direktorice Agencije za statistiku BiH, naglasio je kako su ovakvi dokumenti od velike važnosti za BiH.
„U doba globalizacije i dostupnosti velikog broja informacija, zvanična statistika je postala univerzalni i jedini razumljivi jezik za sve donosioce odluka, privrednike, analitičare i sve druge korisnike statističkih podataka kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.
Činjenica je da stalno raste potražnja za statističkim podacima, da se traži mjerenje sve većeg broja statističkih indikatora i da se insistira na kvaliteti podataka. Budući da je zvanična statistika BiH sastavni dio i evropske i svjetske zvanične statistike, izuzetno je važno da stalno radimo na njenom razvoju i usklađivanju sa međunarodnim statističkim standardima i preporukama“, rekao je Cerić.
Značaj reformi i jačanja ljudskog kapitala je naglasio i Torgny Svenungsson, zamjenik šefa misije Ambasade Švedske u BiH.
„Mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine kako bi podizali porodicu u zemljama EU. Stoga, ono što bi organi vlasti u ovoj zemlji trebali uraditi da bi zaustavili pad stanovništva je da provedu reforme potrebne za članstvo u EU. One će biti korisne za stanovništvo i transformirat će društvo na način na koji će ono biti privlačnije za svoje građane“, istakao je Svenugsson.
Prilikom predstavljanja ovih podataka prisutni su pozvali kreatore politika u BiH da se uključe u izradu populacijskih politika kojima će se promovirati ljudski kapital i zapošljavanje.
Što populacijske politike budu prije izrađene, to će biti veća šansa da se zaustave negativni demografski trendovi i da se stvori prosperitetno i održivo društvo.
Posljednji popis u BiH, koji je ujedno i prvi u postdejtonskoj BiH, urađen je 2013. godine s dvije godine zakašnjenja u odnosu na Evropu i zemlje regiona.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).
Prije 2013. godine popis stanovništva u BiH je urađen 1991. godine. Tada je u BiH živjelo 4,3 miliona stanovnika, a podaci iz tog popisa koristili su se više od dvadeset godina, iako su se nakon rata struktura stanovništva i broj stanovnika BiH u potpunosti izmijenili.
Već je izvjesno da se popis stanovništva u BiH 2021. godine neće održati, kada to, prema usaglašenom desetogodišnjem ciklusu, čine članice Evropske unije, ali i zemlje regiona.
Tri agencije za statistiku - državna i dvije entitetske, pripremaju se za održavanje popisa stanovništva 2023. godine.
