Armenske vlasti ukinule su neka ograničenja na javne skupove i štrajkove, ograničenja nametnuta prije više od dva mjeseca usred žestokih borbi u regiji Nagorno-Karabah.
Odluka, najavljena 2. prosinca, uslijedila je otprilike tri tjedna nakon potpisivanja primirja uz posredovanje Rusije, kojim su okončane žestoke borbe u posljednja tri desetljeća, a rezultirale su time da su azerbajdžanske snage zauzele veći dio Nagorno-Karabaha i okolnog područja.
Najava prekida vatre i gubitak teritorija koji su dugo kontrolirali Armenci izazvali su prosvjede, a tisuće ljudi izašle su na ulice u Erevanu tražeći ostavku premijera Nikola Pašinijana.
Vlada je u svojoj uredbi navela da ukida ograničenja na održavanje skupova i štrajkova, kao i olakšavajući pravila za ulazak i izlazak iz zemlje Južnog Kavkaza.
Ukinuta su i ograničenja za lokalna medijska izdanja i emitere koja su trebala objavljivati službene Vladine podatke samo kada izvještavaju o vojnim aktivnostima.
Vlada je proglasila vojno stanje 27. rujna, kada su izbile borbe u i oko Nagorno-Karabaha u ono što su postali najžešći sukobi u regiji od početka 1990-ih.
Rusija je rasporedila gotovo 2.000 mirovnih snaga kako bi nadzirali prekid vatre, pomogli povratak izbjeglica i osigurali siguran tranzit kroz pet kilometara široko područje koje povezuje Nagorno-Karabah i Armeniju preko takozvanog lačinskog koridora.
Armenci su rukovodili vlastitim poslovima u Nagorno-Karabahu, uz podršku Armenije, budući da su azerbajdžanske trupe i azerbajdžanski civili potisnuti iz regije u ratu koji je 1994. godine završio prekidom vatre.
Ključno je što sporazum kojim je posredovala Moskva ostavlja konačni status Nagorno-Karabaha neriješenim.
Ničija zemlja: Unutar azerbejdžanskog grada duhova
