Dejtonski mirovni sporazum donio je i održao mir, ali to nije kraj, mir je samo polazna tačka, ocijenio je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko povodom 25. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U izjavi za medije je podsjetio da se BiH suočava s ogromnim izazovima.
"Građani BiH su zahtijevali i još uvijek žele pravo da žive u društvu koje poštuje sve građane, koje osigurava dobre škole, dobre bolnice i javne usluge i nudi pristojna radna mjesta i ekonomske mogućnosti. Uvijek iznova, poticaj za pozitivne promjene dolazi prvenstveno od samih građana, ne od političkih aktera", naveo je Inzko.
Podsjetio je i da su se porodice onih koji su ubijeni ili nestali u ratu iz svih zajednica, udružile da bi se borile za zajednički cilj, da osiguraju da se njihovi najbliži pamte sa dostojanstvom i poštovanjem.
"Ali porodice onih koji su bili žrtve korupcije i neefikasnosti udružile su se u građanskim inicijativama kako bi zahtijevali njihovu odgovornost", dodao je on.
Napredak se, prema njegovim riječima, gotovo zaustavio jer građani, a posebno mladi napuštaju BiH i sele se u ekonomski stabilnije države koje pružaju bolje uslove.
"Sele se u zemlje koje pružaju normalan život. Međunarodna zajednica radi na tome da se stavi tačka na nekažnjivost onih u BiH koji su nasilni ili moćni ili oboje, i da ojača institucije koje štite građane. Vjerujem da građani BiH žele postaviti novi pravac i vjerujem da mogu uspjeti uz snažnu i dosljednu podršku međunarodnih partnera. Promjena može doći čak u okviru dejtonskog sistema", rekao je visoki predstavnik.
Istakao je da Dejton nikome ne daje pravo da dovodi u pitanje zemlju ili njene ljude već svakom građaninu pravo da izgradi pristojan život koji je dostojanstven i siguran.
"Građani BiH mogu biti sigurni da će njihovi partneri u međunarodnoj zajednici biti uz njih na čvrstom i odlučnom putu prema tom cilju. Taj put bi mogao i mora biti odlučniji nego u posljednjih 10 godina, a trebao bi obuhvatiti i uspješne elemente iz prvih 10 godina kada su država, entiteti i kantoni najbrže napredovali", poručio je Inzko.
Podsjetio je kako su se u prvoj deceniji nakon Dejtona, stotine hiljada građana vratile svojim domovima, da je uspješno uvedena konvertibilna marka - jedna od najstabilnijih u Evropi - zajedno s biometrijskim pasošima i ličnim kartama, zajedničkim registarskim tablicama, zastavom i himnom, Graničnom policijom.
Visoki predstavnik je dodao, da je u BiH uveden i sistem indirektnog oporezivanja, koji je daleko napredniji u odnosu na slične sisteme u regiji, te da je počela reforma pravosudnog sistema i policije i osnovane Oružane snage BiH.
Povodom 25. godišnjice, parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma Inzko se zahvalio svim njegovim prethodnicima - Carlu Bildtu, Carlosu Westendorpu, Wolfgangu Petritschu, Christianu Schwarz-Schillingu, Miroslavu Lajčaku i pokojnom Paddyiju Ashdownu, za sve što su uradili u ime građana BiH.
Opšti okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.
Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995. čime je okončan rat u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
SPECIJALI: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona
