Maja Sandu, bivša ekonomistica Svjetske banke izabrana za predsjednicu Moldavije velikom pobjedom 15. novembra, pojavila se na brifingu nakon zatvorenih birališta kako bi zahvalila svojim pristalicama i ponovila svoje političke ciljeve.
Tada se, laganim akcentom, obratila na ruskom jeziku - očigledna ponuda ne samo manjini koja govori ruski jezik, već i Moskvi, koja zadržava snažne ekonomske veze s Moldavijom gotovo 30 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
"Izgradit ćemo zemlju u kojoj će kompetentni ljudi zauzimati ključne položaje bez obzira na njihovu etničku pripadnost", rekla je Sandu. "Izgradit ćemo istinski uravnoteženu vanjsku politiku koja se temelji na nacionalnim interesima Moldavije i pragmatičnom dijalogu sa svim zemljama."
Izbori u Moldaviji ponudili su kontrasni izbor između konkurentskih geopolitičkih vizija i uveliko su smatrani referendumom o vanjskoj politici zemlje. Aktuelni predsjednik Igor Dodon izrazio je divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i pozvao na tješnje veze s Moskvom; Sandu, koja je bila premijerka pet mjeseci 2019. godine, kandidovala se na odvažnoj antikorupcijskoj platformi i usmjerenju ka Evropskoj uniji.
U vrijeme turbulencija u većem dijelu bivšeg Sovjetskog Saveza, poraz predsjednika kojeg podupire Rusija mogla bi biti još jedna glavobolja za Kremlj koji se bori da održi ili poveća svoj uticaj.
Sandu će, barem u početku, imati ograničenu vlast u parlamentarnoj republici poput Moldavije.
"Promjena predsjednika u Moldaviji nije prevelik pomak, s obzirom na ograničene prerogative kabineta", napisao je u tvitu Dmitrij Trenin, direktor istraživačkog centra Karnegi u Moskvi. "Ako, međutim, uslijedi slična promjena na parlamentarnim izborima, ovo bi moglo biti ozbiljno."
No, za mnoge u Moskvi političarka koja preuzima vlast u regiji je anatema.
"Ozbiljne promjene očekuju [Moldaviju], uglavnom u pogledu vanjske politike", napisao je Konstantin Kosačjov, prokremaljski predsjednik Odbora za vanjske poslove u Gornjem domu ruskog parlamenta. Sugerisao je da svaki pokušaj izbjegavanja Rusije neće uspjeti, upozoravajući da će čvrsta integracija s EU gurnuti Moldavce u slijepu ulicu, "a bajke o sretnoj evropskoj budućnosti neće ih izvući iz toga".
Dodon je to isto govorio tokom svoje kampanje. Uoči izbora 15. novembra, odnosno drugog kruga nakon što je dvije sedmice ranije u prvoj rundi došao blizu Sandu, tvrdio je da će ona zatvoriti škole, uvesti mjere potpune zabrane u zemlji radi prevencije korona virusa koje su uvedene u cijeloj Evropi i da će napraviti razdor s Rusijom. "Ako pokažemo slabost, izgubit ćemo zemlju", rekao je na predizbornom događaju, pozvavši svoje pristalice da se okupe nakon glasanja kako bi "zaštitili našu pobjedu".
'Putinov pragmatizam'
Kremlj je jasno dao do znanja da će sarađivati s pobjednikom izbora u Moldaviji, države s oko 3,5 miliona stanovnika koja je stekla nezavisnost raspadom Sovjetskog Saveza 1991.
Dok su uoči izbora ruski državni mediji kritikovali Sandu, Putin je je poslao telegram s čestitkama za pobjedu - nešto što još nije učinio s novoizabranim predsjednikom SAD-a Džo Bajdenom (Joeom Bidenom) otkako su objavljeni rezultati s izbora održanih 7. novembra.
"Nadam se da će vaša aktivnost na mjestu šefa države potaknuti konstruktivan razvoj odnosa između naših zemalja", navode se Putinove riječi u saopštenju Kremlja.
Sergej Radčenko, istoričar s velškog Univerziteta Kardif (Cardiff), koji izučava period Hladnog rata, nazvao je čestitke "podsjetnikom na Putinov pragmatizam".
Sugerisao je da je Kremlj također bio pragmatičan i da je sarađivao s Nikolom Pašinijanom kada je vodio mirne proteste koji su svrgnuli promoskovsku vladu u Armeniji 2018.
"Nije važno koje je boje mačka, sve dok uzima u obzir interese Moskve", napisao je Radčenko.
U međuvremenu su vladini kritičari u Rusiji proslavili pobjedu Sanduove i jasno stavili do znanja da to vide kao udarac Kremlju.
"Još jedan Putinov lakej poslan je u penziju", napisao je Vladislav Inozemcev, ekonomist i politički analitičar koji često kritikuje Kremlj.
"Sada i Moldavija ima normalnog predsjednika, a ne starog senilnog naivca", tvitao je opozicioni političar Vladimir Milov, dodajući videozapis na kojem Sandu govori na ruskom o svojim planovima za borbu protiv korupcije.
Aleksej Navaljni, lider ruske opozicije koji se oporavljao u Njemačkoj nakon što je otrovan nervnim agensom novičok u napadu za koji krivi Kremlj, također je brzo čestitao Sandu, iako bez zluradosti zbog Dodonovog gubitka.
Brojni posmatrači u međuvremenu su rekli da će budućnost odnosa Moldavije i Rusije uveliko ovisiti o onome šta Sandu može postići.
Metju Rojanski (Matthew Rojansky), direktor američkog Instituta Kenan Vilson Centra (Wilson Center's Kennan Institute), povukao je paralele između Sandu i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je uzdrmao ‘status quo’ kada je pobijedio na izborima 2019. godine, ali se od tada suočava s optužbama o odstupanju od reformi.
Rekao je da bi uspjeh ili neuspjeh novoizabrane predsjednice Moldavije da iskorijeni korupciju mogao odrediti budući odnos te zemlje s Rusijom, koju kritičari optužuju za korištenje mreža u sjeni kao oruđa uticaja u njenom susjedstvu.
"Ako lideri kao [Zelenski] i Sandu pokažu stvarni napredak u reformama, dobit će podršku svog naroda i Zapada koja je potrebna da se odoli pritisku Moskve", tvitao je Rojanski.
Facebook Forum