Drugog po visini čelnika Al-Qaede, optuženog za organiziranje smrtonosnog bombaškog napada na dvije američke ambasade u Africi, izraelski agenti ubili su u avgustu, objavio je The New York Times.
Abdullaha Ahmeda Abdullaha, zvanog Abu Muhammad al-Masri, ubila su dvojica muškaraca na motociklu na ulicama Teherana 7. avgusta, izvijestio je The New York Times 13. novembra.
Masri je viđen kao vjerovatni nasljednik trenutnog čelnika Al-Qaede, Aymana al-Zawahrija.
Pozivajući se na obavještajne zvaničnike, The New York Times je rekao da su izraelski operativci izveli atentat po nalogu Sjedinjenih Država.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova "snažno" je poreklo izvještaj i reklo da na iranskom tlu nije bilo "terorista" Al-Qaede.
"S vremena na vrijeme, Washington i Tel Aviv pokušavaju vezati Iran za takve grupe lažući i puštajući lažne informacije u medije kako bi izbjegli odgovornost za kriminalne aktivnosti ove grupe i drugih terorističkih grupa u regiji", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh 14. novembra, samo nekoliko sati nakon objavljivanja priče o The New York Timesu.
"Iako se Amerika u prošlosti nije klonila bilo kakve lažne optužbe protiv Irana, ovaj je pristup postao rutina u trenutnoj američkoj administraciji," dodao je Khatibzadeh.
Američki zvaničnik, razgovarajući s agencijom Reuters pod uvjetom da ostane anoniman, odbio je potvrditi bilo kakve detalje priče The Timesa ili reći da li je bilo američke umiješanosti.
Ured izraelskog premijera rekao je da ne komentira izvještaj.
Sjedinjene Države godinama su pratile kretanje Masrija i drugih operativaca Al-Qaede u Iranu, ali nije bilo jasno kakvu je ulogu, ako je uopće, imao Washington u toj operaciji, izvijestio je The Times.
Ni Iran, Al-Qaeda, Sjedinjene Države, niti Izrael nikada nisu javno priznali ubistvo.
Masri je ubijen sa svojom kćerkom, udovicom sina bivšeg čelnika Al-Qaede Osame bin Ladena, Hamze bin Ladena, izvijestio je Times.
Šiitski Iran i Al-Qaeda, militantna sunitska ekstremistička skupina, neprijatelji su suprotstavljenih ideologija.
Američki obavještajni službenici kažu da je Masri bio u pritvoru Irana od 2003. godine, ali da je živio slobodno barem od 2015. godine.
Neki stručnjaci za terorizam pretpostavljaju da je Iran zadržao nekoliko podataka o Al-Qaedi kao osiguranje koje će odvratiti grupu od napada u Iranu ili razmjene zarobljenika. Skupina takođe može biti korisna karta protiv Sjedinjenih Država, zajedničkog neprijatelja.
Iranski zvaničnici porekli su pružanje utočišta ili podrške Al-Qaedi.
Masri, rođeni Egipćanin, jedan od osnivača Al-Qaede, bio je na FBI-jevoj listi najtraženijih terorista.
U bombaškim napadima na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998. godine poginule su 224 osobe, a više od 5.000 ranjeno.
