Ruske mirovne trupe raspoređene su u utorak u planinsku enklavu Nagorno-Karabah u okviru sporazuma o prekidu vatre osmišljenog da okončaju šest sedmica teških borbi između Azerbejdžana i armenskih snaga, javlja Reuters.
Prema sporazumu, Azerbejdžan će zadržati teritorijalni dobitak ostvaren u borbama, uključujući drugi grad enklave Shusha, koji Armenci nazivaju Shushi. Etničke armenske snage moraju se odreći kontrole nad mnoštvom drugih teritorija od sada do 1. decembra.
Ruski mirovnjaci, gotovo 2.000 vojnika, 90 oklopnih transportera i 380 vozila će biti raspoređeni duž borbene linije u Nagorno-Karabahu i u koridoru između regije i Armenije, a ostaće namanje pet godina.
Posljednji od 10 vojnih aviona u kojima su bili ruski mirovnjaci poletio je u utorak, priopćilo je rusko ministarstvo odbrane.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da nije postignut dogovor o raspoređivanju bilo kojih turskih mirovnjaka u Nagorno-Karabahu, ali će turska vojska pomoći u zajedničkom nadzornom centru s ruskim snagama.
Vojna akcija zaustavljena, obnovljeno primirje
Armensko ministarstvo odbrane je izjavilo da je vojna akcija zaustavljena i da je obnovljeno primirje na otcjepljenoj teritoriji, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali naseljena i donedavno u potpunosti pod kontrolom etničkih Armena.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi aranžman trebao otvoriti put trajnom političkom rješavanju sukoba koji je usmrtio hiljade, raselio još mnogo ljudi i prijetio da će širu regiju uroniti u rat.
Putin je dodao da će se raseljeni ljudi moći vratiti u Nagorno-Karabah, a ratni zarobljenici i tijela ubijenih bit će razmijenjeni. Sve ekonomske i saobraćajne veze u tom području bile bi ponovo otvorene uz pomoć ruskih graničara.
Sporazumom su stvoreni uslovi za dugoročno poravnanje "na fer osnovama i u interesu armenskog i azerbejdžanskog naroda", rekao je Putin.
Prema sporazumu, Azerbejdžan će dobiti cestovnu vezu s enklavom na iransko-turskoj granici, što će Turskoj dati kopneni most do Azerbejdžana.
Članica NATO-a Turska, glavna pristaša Azerbejdžana i dobavljač oružja, kaže da je sporazum osigurao važan dobitak za svog saveznika, a ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu pozdravio ga je kao "sveti uspjeh".
Prekid vatre pokrenuo je proslave u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, gdje su automobili i autobusi oduševljeno zatrubili, a ljudi su navijali i mahali azerbejdžanskom nacionalnom zastavom.
"Ovaj (prekid vatre) sporazum ima istorijski značaj. Predstavlja kapitulaciju Armenije. Ovim sporazumom prestaje višegodišnja okupacija ”, rekao je predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev.
Nije bilo drugih opcija
Čelnik Nagorno-Karabaha Arayik Harutyunyan rekao je da nije bilo druge nego zaključiti mirovni sporazum zbog rizika da Azerbejdžan izgubi cijelu enklavu.
Armenski premijer Nikol Pashinyan je rekao da je mirovni sporazum sklopio pod pritiskom vlastite vojske.
"Odluka je donesena na osnovu duboke analize borbene situacije i u suradnji s najboljim stručnjacima", rekao je Pashinyan.
Apelujući na Armence da sporazum vide kao početak nove ere nacionalnog jedinstva, rekao je: "Ovo nije pobjeda, ali nema poraza dok se ne smatrate poraženim."
U borbama koje su se rasplamsale 27. septembra, Azerbejdžan je rekao da je povratio veći dio zemlje u i oko Nagorno-Karabaha koji je izgubio u ratu 1991-1994. u kojem je ubijeno oko 30.000 ljudi.
Nemiri u Armeniji nakon potpisanog sporazuma
Nakon što je armenski premijer Pashinyan proglasio sporazum o prekidu vatre o Nagorno-Karabahu, hiljade ljudi počelo se okupljati na Trgu Republike u centru Jerevana, gdje su gomile preko noći jurišale i harale vladinim zgradama, označavajući sporazum izdajom.
Nezadovoljni Armenci su upali u zgradu državnih institucija i parlamenta, te razbijali sve pred sobom.
Oni su protestovali protiv odluke o okončanju rata u Nagorno-Karabahu, a pred zgradom vlade su probili policijski kordon i upali u zgradu.
Policija nije koristila silu i pokušala je smiriti demonstrante. Neki od njih su pozivali da se krene prema rezidenciji vlade gdje su smatrali da se nalazi lično premijer Pashinyan.
Prilikom upada u zgradu pretučen je predsjedavajući armenskog parlamenta Ararat Mizojan, a na ulicama glavnog grada Armenije su se čuli i pucnji.
Demonstranti su optužili armenskog premijera za izdaju jer je potpisao, kako ga je nazvao, "bolan sporazum" kojim se okončavaju sukobi s Azerbejdžanom, a u svemu je posredovala Rusija.
Pashinyan je u obraćanju putem Facebooka rekao da je predsjedavajući parlamenta Mirzojan operisan, ali da nije životno ugrožen.
On je istakao da će svi koji su izazvali nerede biti identifikovani i strogo kažnjeni. Dodao je i da su među demonstrantima bili i učesnici sukoba u Nagorno-Karabahu koji su iz njemu nepoznatog razloga pobjegli s ratišta.
"Među njima je jedan general. Zvanično izjavljujem da će svi podstrekači biti kažnjeni u punoj mjeri zakona", dodao je Pašinjan.
Mediji javljaju da su polomljeni prozori i na rezidenciji armenskog premijera, a demonstranti su skinuli pločicu sa njegovim imenom sa vrata kancelarije.
U Armeniji je 17 političkih stranaka tražilo da premijer podnese ostavku i pokrenuta je peticija kojom se traži poništavanje sporazuma.
