Budući da se glasovi još uvijek broje u nekoliko država s tijesnom utrkom tri dana nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, postoji mala vjerovatnoća da dva kandidata imaju jednak broj glasova na elektorskom, odnosno izbornom koledžu koje određuje pobjednika, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Šta bi se dogodilo kad bi i republikanski predsjednik Donald Tramp (Trump) i demokratski kandidat Džo Bajden (Joe Biden) dobili po 269 glasova na elektorskom koledžu?
Predsjednik Sjedinjenih Država ne bira se osvajanjem većine glasova na nacionalnom nivou.
Umjesto toga, prema Ustavu SAD-a, ko osvoji većinu elektora u elektorskom koledžu postaje sljedeći predsjednik.
Obično svi elektorski glasovi iz svake države idu kandidatu koji pobijedi na glasanju u svakoj od 50 država.
Elektori bi se trebali sastati 14. decembra kako bi dali svoje glasove koji se temelje na rezultatima glasanja u državi koju predstavljaju.
Otprilike tri nedjelje kasnije, 6. januara, predviđeno je da oba doma novoizabranog američkog Kongresa prebroje elektorske glasove i imenuju pobjednika.
Bilo koji spor u Kongresu oko glasanja mora se riješiti prije 20. januara. Američki Ustav nalaže da tada Trampu ističe trenutni mandat.
Ako se spor ne riješi ili ako američki kongresmeni utvrde da nijedan kandidat nije osigurao većinu od trenutnih 538 elektora na elektorskom koledžu – neriješeno 269-269 - sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država odredit će takozvani "kontigentni izbori”.
Na kontigentnim izborima, sljedećeg predsjednika bi izabrao Predstavnički dom SAD-a. Senat bi izabrao potpredsjednika.
No, na kontigentnim izborima u Predstavničkom domu, za koje se očekuje da će biti pod kontrolom većine Demokratske partije, ne bi učestvovalo svih 435 poslanika.
Umjesto toga, delegacija svake države bi imalo pravo na samo jedan glas na temelju toga koja stranka kontroliše većinu poslaničkih mjesta iz tih država.
Trenutno republikanci kontrolišu 26 od 50 državnih delegacija, dok demokrate kontrolišu samo 22.
Jedna državna delegacija podijeljena je ravnopravno između republikanaca i demokrata u Pensilvaniji. Druga - Mičigen - ima sedam demokrata, šest republikanaca i jednog libertarijanca.
S obzirom na to da bi demokrate trebali izgubiti mjesta u Predstavničkom domu na temelju rezultata izbora 3. novembra, republikanci bi vjerovatno kontrolisali glasove potrebne da bi Tramp bio proglašen pobjednikom u slučaju da je neriješeno na elektorskom koledžu.
Odluka o kontigentnom glasanju također bi mogla biti odgođena pravnim žalbama.
Prema američkom federalnom zakonu, ako Kongres ne proglasi pobjednika do 20. januara, predsjedavajući Predstavničkog doma postat će vršilac dužnosti predsjednika.
Nensi Pelozi (Nancy Pelosi), demokratkinja iz Kalifornije, trenutano je predsjedavajuća i očekuje se da će zadržati tu funkciju kad se sastane novi saziv tog zakonodavnog tijela 3. januara.
U podne 6. novembra, Bajden je imao prednost u odnosu na Trampa u utrci za dobivanje 270 elektorskih glasova, s 253 na Trampovih 213.
Konačni rezultati iz šest država - Aljaske (tri elektorska glasa), Arizone (11), Džordžije (16), Nevade (6), Sjeverne Karoline (15) i Pensilvanije (20) - i dalje su potrebni za određivanje pobjednika na izborima.
Facebook Forum