Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), tri od četiri nova zarazna oboljenja ljudi dolaze od životinja.
I COVID-19, bolest koju izaziva korona virus SARS-CoV-2 također je pokazao kako bolesti mogu prijeći sa životinja na ljude.
Ljudske bolesti životinjskog porijekla
Industrijska poljoprivreda već igra poraznu ulogu u “skrivenim” ljudskim pandemijama. Doprinosi lošoj prehrani koja doprinosi koronarnim bolestima srca, dijabetesu i nekim vrstama raka, navodi organizacija Compassion in World Farming (CWF).
Također je, navodi se u nekoliko istraživanja, glavni uzrok zagađenja zraka.
Ako bi se globalne poljoprivredne emisije prepolovile, moglo bi se spriječiti do 250.000 smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka svake godine.
Virginijus Sinkevicius, komesar Evropske unije za okoliš, izjavio je da postoji snažan dokaz da je način na koji se proizvodi meso, ne samo u Kini, doprinio razvoju COVID-19.
Sinkevicius je rekao da su, prema naučnicima, od 335 zaraznih bolesti koje su se pojavile između 1940. i 2004. godine, 60 posto životinjskog porijekla te da je gotovo 72 posto došlo od divljih životinja, s tim da se udio s vremenom povećavao. Evropska unija je najavila kako će pojačati napore na kontroli trgovine divljim životinjama i učiniti tvorničku poljoprivredu održivijom, s obzirom na to da su oba pitanja imala ulogu u pandemiji korona virusa, kako je prenio Reuters.
Naučna radna skupina za ptičju gripu i divlje ptice koju su oformile Ujedinjene nacije navodi da su epidemije visoko patogene i opasne ptičje gripe tipično povezani s intenzivnim uzgojem peradi.
Međutim, s obzirom na to da svinje mogu biti zaražene ptičjom, svinjskom i ljudskom gripom, farme svinja mogu biti snažne “posude za miješanje” novih smrtonosnih virusa.
Doista, prije COVID-19, posljednja globalna pandemija bila je 2009. Tada je svinjska gripa izrasla iz više “preraspodjela” virusnih gena u uzgojenim svinjama i ubila između 150.000 i 575.000 ljudi, pokazala su istraživanja.
La Gloria, meksički grad koji je široko prepoznat kao izvor pandemije, udaljen je samo pet kilometara od velike koncentracije industrijskih farmi svinja.
Svake godine stotine miliona ljudi oboli, a stotine hiljada umre zbog bakterija koje se prenose hranom, a prehrambeni sistem barem je djelomično kriv, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Nisu samo “mokre” pijace problem
Iz Sjedinjenih Država su upućeni pozivi na zatvaranje tzv. vlažnih tržnica u inozemstvu, kako je prenio National Public Radio.
Neka su istraživanja sugerirala da su mnoge različite vrste koje blisko žive zajedno na tim tržištima mogle dopustiti virusu da mutira i preskoči na ljude. Dr. Anthony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i najveći američki stručnjak za zarazne bolesti, također je izrazio potporu zatvaranju takvih tržnica.
U februaru 2020., nakon izbijanja epidemije korona virusa, kineska vlada zabranila je prodaju divljih životinja na tim tržnicama. Istu je stvar učinila i nakon izbijanja epidemije virusa SARS 2003. godine, ali ta je zabrana ukinuta nakon otprilike tri mjeseca.
No, Martha Nelson, koja proučava viruse na američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo, kaže da ako ozbiljno razmišljamo o sprječavanju buduće pandemije, također moramo gledati bliže kući.
“Mislim da je stvarno lako pomisliti da pandemije dolaze s drugih mjesta. Mislim da je stvarno lako pomisliti da su to strani napadači, koji dolaze od drugih ljudi koji su stvari radili na loš način. I sigurno nikada ne bih podcijenila važnost tzv. mokrih tržnica i sve mogućnosti da se tamo pojave novi patogeni. Ali mislim da je ponekad teško vidjeti stvari u svom dvorištu”, kazala je Nelson, kako je prenio Vox.
Nelson je pomno proučavala sisteme uzgoja svinja i tvrdi da prevoženjem svinja po zemlji i uzgojem velikog broja svinja u malim prostorima stvaramo idealne uvjete za razvoj opasnog virusa gripe. A budući da je također vidjela kako svinje lako mogu širiti nove viruse na ljude, još je više zabrinuta, kako je navela u svojoj studiji.
UN-ovo upozorenje iz 2013.
Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija je prije sedam godina upozorila kako nagli porast bolesti životinjskog porijekla zahtijeva novi pristup zdravlju.
Izvještaj FAO-a iz 2013. pružio je niz uvjerljivih razloga za novi pristup pojavi bolesti. Zemlje u razvoju suočavaju se sa zaprepašćujućim teretom ljudskih, zoonotskih i stočarskih bolesti, navodi se, stvarajući veliku prepreku razvoju i sigurnosti hrane. Ponavljajuće epidemije u stočarstvu utječu na sigurnost hrane, sredstva za život i nacionalna i lokalna gospodarstva u siromašnim i bogatim zemljama.
U međuvremenu, opasnosti po sigurnost hrane i rezistencija na antibiotike povećavaju se širom svijeta. Globalizacija i klimatske promjene preraspodjeljuju patogene, vektore i domaćine, a pandemijski rizici za ljude uzrokovani patogenima životinjskog porijekla predstavljaju glavnu zabrinutost, naveo je FAO. U međuvremenu, veći je broj ljudi u pokretu nego ikad prije, a količina robe i proizvoda kojima se trguje na međunarodnoj razini je na neviđenoj razini - što organizmima koji uzrokuju bolesti pruža mogućnost da lako putuju svijetom. A fluktuacija klime ima izravne utjecaje na stopu preživljavanja uzročnika bolesti u okolišu, posebno u toplim i vlažnim područjima, dok klimatske promjene utječu na staništa domaćina, obrasce migracija i dinamiku prijenosa bolesti, naveo je FAO te 2013. godine.
FAO-ovo istraživanje posebno se fokusiralo na to kako su promjene u načinu na koji ljudi uzgajaju i trguju životinjama utjecale na pojavu i širenje bolesti. Iako proizvodnja stoke pruža brojne ekonomske i prehrambene koristi, brzi rast sektora iznjedrio je niz zdravstvenih izazova, kaže se. Rizik od prelaska patogena sa životinje na čovjeka uvelike varira ovisno o vrsti stočarske proizvodnje i prisutnosti osnovne infrastrukture i usluga. Iako su sistemi intenzivne proizvodnje u velikoj mjeri sigurni od bolesti, oni predstavljaju neke probleme, posebno u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji, navodi se u izvještaju.
Facebook Forum