U Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), od 12. oktobra do danas medicinski radnici pružili su pomoć za oko 150 migranata koji su dolazili sa različitim povredama, kako kažu, zadobijenim prilikom prelaska granice sa Hrvatskom.
Teške povrede sa kojima su se u tom periodu susretali nisu, navode, zabilježene još od prvog migrantskog vala 2017. godine.
Doktor Mustafa Hodžić radi i u ambulanti u prihvatnom kampu za migrante Miral, gdje je bio dežurni ljekar posljednjih deset dana.
„U zadnje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa povredama u vidu hematoma ili podljeva koji se nalaze kako na leđima, tako i u području stražnje strane potkoljenice i natkoljenice. Djelimično imamo takve povrede i na glutalnim regijama, najvjerovatnije nastale djelovanjem obličastog tupog predmeta, gdje imamo veći broj udaraca i stvaraju se tako ograničena velika polja sa podljevima“, kaže Hadžić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Muhamed iz Pakistana, u četvrtak rano ujutro, vratio se u Veliku Kladušu iz još jednog bezuspješnog pokušaja da pređe granicu sa Hrvatskom. Pet dana, bez hrane i lutanja kroz šumu, završilo se tako što ga je hrvatska policija vratila u Bosnu i Hercegovinu.
„Hrvatska policija me udarala. Pet dana nisam imao hrane, nemam ni mobitel, sada ne mogu ni da uđem u ovaj kamp“, priča Muhamed dok pokazuje povrede na stomaku ispred prihvatnog kampa za migrante Miral u Velikoj Kladuši.
U kampu Miral bio je smješten, prije nego što se odlučio na još jedan „game“ (prelazak granice). Sa njim čeka i Faruk, također iz Pakistana. Zajedno su, bezuspješno, probali preko granice.
„Hrvatska policija mi je uzela telefon i novac. Nemam više novca, nemam ništa, ne mogu ni u kamp“, kaže Faruk.
Migranti se obratili policiji i Danskom vijeću za izbjeglice
Grupa od 26 migranata, iz Pakistana i Afganistana, obratila se 20. oktobra rano ujutro policiji Unsko-sanskog kantona (USK). Imali su povrede i medicinski su zbrinuti u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši.
„Kod jednog su konstatovane teže tjelesne povrede, on je državljanin Pakistana. Kod ostatka migranata konstatirane su lakše tjelesne povrede“, kaže za RSE glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK Ale Šiljdedić.
Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.
„Nakon toga su ih na nepoznatom lokalitetu ponovo vratili na teritorij BiH. To je ono što mi u policiji imamo i evidentno je da ta lica imaju određene povrede na tijelu, ali ne možemo potvrditi u ovom trenutku da su to uradili policajci iz susjedne države. Ono što mi imamo su izjave migranata“, objašnjava Šiljdedić.
Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je na hrvatsko – bosanskoj granici seriju brutalnih napada hrvatske policije na migrante i tražitelje azila, koji su se dogodili između 12. i 16. oktobra, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 21. oktobra Nicola Bay direktor Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini (BiH).
“Ljudi su brutalno prebijeni, oduzimane su im i uništavane lične stvari ili su spaljene. Skidana im je odjeća, a zabilježili smo i najmanje dva slučaja seksualnog zlostavljanja“, kazao je Bay za RSE.
- Hrvatska: Dva policajca u pritvoru zbog nasilja nad migrantom
- Hrvatska policija odbija odgovornost za smrt djevojčice iz Afganistana
U Centru za mirovne studije iz Zagreba kažu da nasilje i protjerivanje na hrvatskim granicama traje četiri godine, te da imaju hiljade svjedočanstava izbjeglica i migranata, ali da nema nijedne učinkovite istrage koja bi detaljno istražila djelovanje MUP-a na hrvatskim granicama i unutrašnjosti kada je riječ o postupanju prema ovim ljudima.
Antonija Pindulić iz ove nevladine udruge kaže kako su već davno trebale biti poduzete mjere da se takvo postupanje MUP-a istraži i da se odgovorni sankcionišu.
“Najnovija svjedočanstva što ih objavljuje Guardian komplementarna sa svjedočanstvima o postupanju hrvatske policije unazad četiri godine”, kaže ona za RSE.
Zaustaviti nasilje i prisilne povratke
Hrvatske vlasti moraju zaustaviti nasilje i prisilno vraćanje na granici s BiH i iskorijeniti nekažnjavanje za ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su nad migrantima počinili službenici zakona, poručila je u četvrtak 22. oktobra Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Europe.
Dan ranije britanski list The Guardian, na osnovu izvještaja Danskog vijeća za izbjeglice, objavio je tekst o ponovnim brutalnim napadima na migrante.
Hrvatski ministar unutrašnjih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) te države su demantovali navode.
„Nemamo nikakva neposredna saznanja o događajima o kojima piše 'Guardian'. Ovi migranti o kojima je riječ, nisu nam se obratili neposredno ili putem nevladinih udruga. Otvorili smo ispitni postupak i zatražit ćemo očitovanje od MUP-a o detaljima, kako to činimo u svakom slučaju“, kaže za RSE pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Njen ured već više godina prima pritužbe migranata i po njima vodi postupke. Međutim, odgovori koje dobijaju od MUP-a Hrvatske, uprkos redovnoj komunikaciji, često nisu dovoljno sadržajni i Ministarstvo sve te navode jednostavno odbacuje.
Vidović kaže kako se pridružuje pozivu povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, Dunje Mijatović, da se izvještaj Odbora vijeća Europe za sprječavanje mučenja, koji je ovog ljeta bio u vanrednoj posjeti Hrvatskoj, nakon usvajanja što prije objavi, tako da javnosti bude dostupno koji su zaključci i preporuke Odbora u kontekstu migracija u Hrvatskoj.
Migranti u stalnom pokušaju prelaska granice
Da se skoro svakodnevno susreću sa slučajevima da hrvatska policija u BiH vraća migrante i izbjeglice koji uđu na njenu teritoriju, potvrđuje za RSE i glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić.
Migranti konstantno pokušavaju da pređu iz BiH u Hrvatsku, pa dalje u neku od zemalja Evropske Unije (EU). Taj cilj rijetko ostvare. Prema podacima policije USK hrvatska policija push back- ovima – prisilnim vraćanjem, ne dozvoljava migrantima ulazak u Hrvatsku.
„U određenim slučajevima mi imamo informacije da oni uđu i dublje u teritoriju Hrvatske, ali nakon toga budu pronađeni i vraćeni na granicu sa BiH, ne na redovne granične prelaze, jer to bi bio regularan postupak readmisije“, kaže Šiljdedić, objašnjavajući da hrvatska policija migrante vraća na lokacijama koje nisu zvanični granični prijelazi.
Takva situacija zabilježena je u svim opštinama u USK, a te slučajeve hrvatska policija ne evidentira, pa, kako kaže, nije moguće znati koliki broj migranata bi možda u toj zemlji zatražio azil i međunarodnu pomoć.
Istražiti prijavljene slučajeve nasilja nad migrantima
U Danskom vijeću za izbjeglice navode da su izuzetno zabrinuti zbog sistematskog nasilja koje se dešava na granici sa Hrvatskom.
„Zahtijevamo da se postupa na osnovu nezavisnog mehanizama za kontrolu granica kako bi se spriječilo nasilje i kako bi sve prijave i navodi o zlostavljanju bili transparentno i kredibilno istraženi“, kaže direktor ove organizacije za BIH Nikola Bay.
Hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović, također, ističe da je ‘važno provođenje učinkovite i nezavisne istrage’, te da ‘takvu istragu ne može voditi odjel za unutarnju kontrolu MUP-a Hrvatske, već Državno odvjetništvo’.
Podsjeća i da je hrvatsko Državno odvjetništvo u nekoliko pojedinačnih slučajeva vodilo istrage, poput one kada je poginula djevojčice Madine ili korištenja vatrenog oružja kada je došlo do ranjavanja migranata.
„Na žalost, za najveći broj opisanih situacij nemamo informacije je li Državno odvjetništvo postupalo ili nije, a to je posebno problematično, zato što u takvim okolnostima dolazi do nekažnjavanja, a ako se ne istraže do kraja situacije, počinjenja ovakvih djela, počinitelji mogu proći nekažnjeno, što je sigurno jako loše za svaku državu“, pojašnjava Vidović.
Ona dodaje da je u tom kontekstu šteta da se daje prilika da se Hrvatsku gleda u jednom takvom negativnom kontekstu.
Dok Vijeće Europe i njegova povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović zagovaraju jednu opciju, čini se da EU zagovara sasvim drugu, vjeruje Antonija Pindulić iz Centra za mirovne studije iz Zagreba.
„Indikativna je šutnja EU što se tiče protjerivanja ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih država Europske unije. Tu vidimo puno lančanih protjerivanja u kojima sudjeluju Slovenija, Hrvatska i druge države. Ta kršenja ljudskih prava se zapravo ne pokušava spriječiti”, dodaje ona.
Pudulić podsjeća na prijedlog novog Pakta o migracijama EU koji je predstavljen pred mjesec dana, u kojem se, kako kaže, ne vidi namjera da se radi na sprječavanju kršenja ljudskih prava.
“Već upravo suprotno – legalizaciju načina zaobilaženja odgovornosti u ovim slučajevima“, kaže Antonija Pindulić.
Lideri Evropske unije su 23. septembra, predložili novi sistem za migracije koji bi trebalo da ubrza deportacije i omogući ravnomernije razmeštanje tražilaca azila u zemljama članicama.
Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazali su rezultati ankete koju je proveo Gallup u 145 zemalja i teritorija na uzorku od 145.000 ispitanika.
Stanovnici sedam evropskih zemalja, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, te Crna Gora, s najmanje blagonaklonosti gledaju na mogućnost da se migranti nasele u njihovoj zemlji, njihovom kvartu, te stupe u brak s članom njihove porodice.
Saradnja na tekstu Enis Zebić.
