Mural Draže Mihailovića pored mjesta silovanja i ubijanja bošnjačkih civila

Halida Konjo Uzunović u Foči, na istoku Bosne i Hercegovine, izgubila je supruga i braću početkom rata u Bosni i Hercegovini. Oni su ubijeni u Kazneno-popravnom domu u tom gradu, koji je bio pretvoren u logor za Bošnjake.

Halida živi u Sarajevu, a njena kuća u Foči još nije obnovljena.

Barem jednom godišnje posjećuje rodni grad i to polovinom juna. Tada se, ispred sportske sale "Partizan", obilježava Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.

Prošle i ove godine, preko puta sportske sale, dočekao ju je mural sa likom Dragoljuba Draže Mihailovića, komandanta četničkih jedinica u Drugom svjetskom ratu.

"Ne postoji vaga koja može izmjeriti toliku količinu bola, poniženja, uvrede časti, a voljela bih da ima, pa da cijeli svijet zna kako se mi osjećamo. Ponize te, siluju, zarobe, muče, ubiju, pa te na kraju i spale. Sad je isto. Veličaju svoje nacionalističke i fašističke strasti, da se nikada više tamo ne poželimo vratiti", kaže Halida za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentirajući mural na zgradi u neposrednoj blizini sale "Partizan".

Mural posvećen Mihailoviću postavljen je na zgradi u centru grada u Samoborskoj ulici.

Do 1992. godine, sportska sala "Partizan" je služila za časove fizičkog vaspitanja.

Početkom rata tu su mučene i silovane žene iz Foče ili odvođene na druga mjesta gdje se nad njima vršilo seksualno nasilje.

"Partizan" je bio samo jedna od desetak lokacija u Foči na kojima je vršeno sistematsko silovanje žena i djevojčica.

Upravo zbog Foče, presudom iz 2001. godine u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, Haški tribunal je po prvi put u historiji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom Bosne i Hercegovine, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče, od kojih se 14 presuda odnosi i na krivično djelo silovanja.

Ko je postavio murale u Foči?

Pored Dragoljuba Draže Mihailovića na fočanskim zgradama su i murali Gavrila Principa, atentatora nad austrijskim prijestolonasljednikom Francom Ferdinandom iz 1914., zatim izviđača i srpskih vojvoda iz Prvog svjetskog i ranijih ratova Dragutina Matića, Stepana Stepe Stepanovića i Petra Bojovića.

Murale u Foči, na nekoliko zgrada u centru grada, na pedesetak metara od policijske stanice, nacrtala je grupa mladih iz ovog grada, uz saglasnost stanara.

U opštini tvrde da je Odjeljenje za inspekcijske poslove najprije tražilo njihovo uklanjanje, jer nije dobijena potrebna saglasnost.

Nakon što to nije učinjeno, pokrenut je i sudski proces.

Autori murala, ali i građani zgrade na kojoj se nalazi, za RSE o tome nisu željeli govoriti.

Odbornik Srpske demokratske stranke (SDS) u Skupštini opštine Foča Dušan Bodiroga smatra da se radi o "ukrašavanju grada sa pozitivnim likovima iz srpske istorije".

"Bošnjački narod ima drugačiju viziju naše međusobne istorije, pogotovo u ovim bližim periodima. Na osnovu argumenata i mojih činjenica, mislim da je nedvosmisleno Draža Mihailović pozitivna ličnost ne samo srpske, nego i svjetske istorije, pogotovo kada imamo u vidu kakva je odlikovanja i od kojih svjetskih ličnosti dobio u Drugom svjetskom ratu", smatra Bodiroga.

Načelnik Opštine Foča Radisav Mašić na funkciji prvog čovjeka opštine je već drugi mandat. Na izborima 2012. bio je zajednički kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), inače partije člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, i na entiteskom nivou opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), a 2016. godine pobijedio je kao kandidat SNSD-a.

Mašić za RSE kaže da je slučaj postavljanja murala Draži Mihailoviću, zbog nepoštovanja rješenja inspektora da se isti ukloni, završio na sudu.

Tužba je, navodi Mašić, podnesena protiv kućnog savjeta zgrade u Samoborskoj ulici, koji su se, ističe, tokom sudskog procesa "branili prebacivanjem odgovornost na komšije iz drugog ulaza".

"Mi smo se pozivali na opštinsku odluku da moraju tražiti saglasnost Službe za urbanizam, a nisu je tražili. Tako da je sudski proces još u toku. Mislim da će taj mural i da izblijedi dok se sve to ne riješi", dodaje Mašić.

Foča - drugačiji grad

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Foči je živjelo 40.513 stanovnika – 20.790 (51,31%) Bošnjaka, 18.315 (45,2 %) Srba, 94 (0,23%) Hrvata.

Posljednji popis iz 2013. godine pokazao je da na području ove općine živi 18.288 osoba: 16.739 Srba (91,5%), 1.270 Bošnjaka (6,9 %), 55 Hrvata (0,3%) .

Među malobrojnim Bošnjacima koji žive u Foči je i Šerif Halilović, odbornik u Skupštini opšine.

Njegova majka je ubijena i zapaljena u staroj porodičnoj kući u mjestu Vojnoge, kilometar od centra grada.

U Drugom svjetskom ratu su, kako kaže Halilović, četnici ubili oko 130 članova njegove porodice, zbog čega lik njihovog komandanta, Draže Mihailovića, za njega, predstavlja provokaciju i prijetnju.

"Kao odbornik poduzeo sam sve što je u mojoj moći, podnošenjem inicijativa za uklanjanje tih murala. U dva navrata sam postavljao i odborničko pitanje načelniku opštine. Odgovori su uglavnom bili da je inspekcija naložila brisanje tih murala, pogotovo Draže Mihailovića. Dobio sam najprije odgovor da je naloženo uklanjanje, a u drugom odgovoru da je na sudu u toku proces protiv kućnog savjeta zgrade", kaže Halilović.

Istovremeno, predsjednik Skupštine opštine Foča Izet Spahić ističe da se mora sačekati ishod procesa pred sudom u Trebinju.

On navodi i kako je nezadovoljan reakcijom policije i izvršne vlasti.

"Oslikavanje tog murala je podrazumijevalo montiranje skele i moralo je trajati danima. Veoma je nekorektno da smo načelnik opštine i ja, sa predstavnicama Udruženja žrtava rata 'Foča 92-95.', u sjedištu UN-a u Sarajevu, održali dva sastanka, a jedan i u općini, uz posredovanje tada rezidentne ambasadorice UN-a, gospođe Sinanoglu [Sezin, prim. red.]", navodi Izet Spahić.

"Bili smo dogovorili da se na lokalitetu zloglasnog objekta 'Partizan' izgradi park mira i da se na objekat postavi tabla na kojoj bi bile navedene činjenice iz presuda Haškog tribunala, da su u tom objektu počinjeni zločini nad ženama. Rezultat čitave te priče je ogroman mural Draže Mihailovića upravo kod 'Partizana'", dodaje Spahić.

Prekrajanje historije

Historičar Husnija Kamberović, inače profesor na Univerzitetu Sarajevo, kaže kako nema nepoznanica kada je riječ o Draži Mihailoviću i njegovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu.

"U Bosni i Hercegovini su od njegovih oficira posebno poznati Jezdimir Dangić, u istočnoj Bosni, te major Boško Todorić, koga su partizani u Hercegovini uhvatili početkom 1942. i likvidirali. Oni su vodili četničke odrede koji su po Bosni činili velike zločine, posebno nad Muslimanima u istočnoj Bosni", pojašnjava Kamberović.

"Zbog toga je važno naglasiti da četnici nemaju istu ulogu u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Dok su u Srbiji jedno vrijeme i imali ulogu nacionalnih zaštitnika, u Bosni i Hercegovini su iza sebe ostavljali samo krv i pepeo. Posebno u istočnoj Bosni, o čemu postoji bezbroj dokaza", riječi su Husnije Kamberovića.

Kamberović dodaje da je Foča grad u kojem su četnici počinili zločine nad Muslimanima, pa "svako slavljenje Mihailovića u ovom mjestu može značiti strah".

"To čak nije ni znak nekog poštovanja Mihailovića, koliko poruka sadašnjim muslimanima u tom gradu. Mihailović je sramota, a ne ponos srpskog naroda", dodaje profesor Kamberović.

• Podignuta optužnica za zločin protiv čovječnosti na području Foče
• Obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka u Foči

Zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom i pružanja zaštite ratnim zločincima, opština Foča je od 2001. do 2006. godine bila pod sankcijama Kongresa Sjedinjenih Država.

Sankcije su ukinute nakon dvije godine mandata bivšeg načelnika, pokojnog Zdravka Krsmanovića.

U Foči je ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, a još se traga za 627 žrtava.