Dostupni linkovi

NATO pozvao Tursku da utiče na smirenje krize u Nagorno-Karabahu


Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu tokom susreta u Ankari, 5. oktobar 2020.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu tokom susreta u Ankari, 5. oktobar 2020.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je danas Tursku, glavnu saveznicu Azerbejdžana, da utiče da se smiri stanje u Nagorno-Karabahu oko kojeg ratuju Azerbejdžan i Jermenija.

"Sve strane odmah treba da prekinu borbe i krenu ka mirnom rešenju", rekao je Stoltenberg u Ankari na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim šefom diplomatije Mevlutom Čavušogluom.

Stoltenberg je rekao da je NATO zabrinut zbog eskalacije neprijateljstava između Jermenije i Azerbejdžana.

On je pozvao na momentalni prekid vatre u Nagorno-Karabahu pošto je u sukobu u toj enklavi Južnog Kavkaza broj poginulih u porastu.

"Veoma je bitno poslati jasnu poruku svim stranama da odmah prekinu sa vatrom, da ćemo podržati sve napore za pronalaženje mirnog i rešenja putem pregovora", naglasio je Stoltenberg.

On je naglasio da nema vojnog rešenja.

Čavušoglu, čija zemlja se zalaže za okončavanje jermenske "okupacije" Nagorno-Karabaha, ocenio je da NATO treba da pozove Jermeniju da se povuče i poštuje "teritorijalni integritet Azerbejdžana".

On je Jermeniju optužio da "čini ratne zločine" napadom na sela i gradove.

Sukobi koji su počeli 27. septembra prerasli su u najteže okršaje u ratu koji je trajao 1994, kada je uspostavljeno primirje, u kome je poginulo oko 30.000 ljudi.

Ukupni broj vojnih žrtava od početka rata koji je počeo pre osam dana dostigao je 244, prema izveštajima dve zaraćene strane, uključujući 60, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom.

Nagorno Karabah, oblast koji pripada Azerbejdžanu, ali koji je od 1994. pod kontrolom lokalnih većinskih Jermena uz podršku zvaničnog Jerevana - od jutros je pod novim artiljerijskim udarima azerbejdžanskih snaga.

Glavni grad ove separatističke oblasti Stepanakert je četvrti dan zaredom izložen artiljerijskoj paljbi azerbejdžanskih snaga.

Istovremeno, azerbejdžansko ministarstvo odbrane je saopštilo da jermenske snage gađaju drugi po veličini grad Ganča, drugi dan zaredom, što vlasti u Jerevanu negiraju.

Međutim, lider Nagorno Karabaha Arajik Harutiunian rekao je da su njegove snage gađale vojnu bazu u Ganči i da je kasnije naredio zaustavljanje napada kako bi se izbegle civilne žrtve.

On je rekao da je napad bio “upozorenje” te da će se “nastaviti u drugim gradovima” kao odgovor na azerbejdžansku ofanzivu.

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev je izjavio u nedelju da neće prekinuti ofanzivu sve dok Jermenija ne povuče trupe iz Nagorno-Karabaha i okolnih azerbejdžanskih teritorija.

Razgovor o tenzijama u istočnom Sredozemlju



Stoltenberg i Čavušoglu razgovarali su i o tenzijama Turske s Grčkom i Kiprom zbog potencijalne eksploatacije gasa u istočnom Sredozemlju.

Posle demonstracija sile i ratobornih izjava u avgustu, Ankara i Atina su se u septembru složile da pregovaraju, a u četvrtak u NATO-u i i o mehanizmu za izbegavanja vojnog sukoba.

"Ne želimo incidente među saveznicima (u NATO)", rekao je Čavušoglu komentarišući dogovor.

Stoltenberg je izrazio nadu da sporovi između Turske i Grčke u buduće mogu biti rešeni pregovorima u duhu solidarnosti članica Alijanse.

Stoltenberg se večeras sastaje sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a sutra putuje za Atinu.

Znak smirivanja Ankare je da je turski istraživački brod danas ;napustio ;pomorsku zonu Kipra i krenuo nazad, ka turskoj obali.

Portparol Evropske komisije Peter Stano pozdravio je to, a samit EU je u Briselu u petak Turskoj zapretio sankcijama ukoliko ne prekine ilegalnu potragu za gasom u teritorijalnim vodama Kipra.

XS
SM
MD
LG