Želimo se javno sjetiti da je prošlo 27 godina od počinjenih ratnih zločina na lokalitetu Kazani i duboko vjerujemo da naši ubijeni sugrađani i komšije zaslužuju naše sjećanje, piše u saopštenju nekoliko udruženja koja zahtjevaju izgradnju memorijala u Sarajevu za žrtve ubijene proteklog rata na obroncima Trebevića iznad glavnog grada BiH.
Traže da takvo obilježje bude podignuto u centru Sarajeva i pozivaju gradske vlasti da ga izgrade bez daljnjeg odlaganja kao mjesto sjećanja.
„Takav spomenik bi kao mjesto sjećanja na simboličan način pokazao da je Sarajevo, koje je pretrpilo najdužu opsadu grada i iskustvo najsvirepijih ubistava civila tokom opsade, spremno osuditi zločin u vlastitim redovima i započeti proces javnog konstruktivnog suočavanja sa prošlošću. Time bi jasno dali do znanja da u Sarajevu nema 'ali'“, saopšteno je.
Podsjećaju da su nakon rata, iz duboke jame na lokalitetu Kazana, u više ekshumacija pronađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je do sada 15 identifikovano.
„Riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, od 27 do 66 godina. Od identifikovanih žrtava, dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.“, navode iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije, Forum ZFD BiH, Mreže za izgradnju mira i Centra za nenasilnu akciju.
Podsjećaju da je Inicijativa za izgradnju spomenika žrtvama na Kazanima pokrenuta 2011. godine, te ponovljena 2015. i 2017.
Grad Sarajevo je 2012. godine usvojio inicijativu, a 2019. godine je, kako kažu, obećano da će spomenik biti podignut 2020., što nije učinjeno do sada.
Navode i to kako su u augustu 2020. uputili dopis potpredsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Milanu Dunoviću, gradonačelniku Sarajeva Abdulahu Skaki i predsjedavajućem Gradskog vijeća Igoru Gavriću, s pitanjima u vezi sa izgradnjom ovog spomenika.
Kažu kako su dobili odgovor od potpredsjednika FBiH Milana Dunovića, u kojem je navedeno da je ‘kabinet potpredsjednika FBiH u mandatu (pokojnog op.a) Svetozara Pudarića izdvojio sredstva za izradu idejnog rješenja te ista sredstva prebacio Gradu Sarajevu. Nije upoznat da li je gradska uprava poduzela neophodne korake za realizaciju projekta.’
Napominju i da su dobili odgovor od predsjedavajućeg Gradskog vijeća Igora Gavrića, da je na prijedlog gradonačelnika i komisije za spomenike Gradskog vijeća, 2020. godine uvrštena odluka o podizanju spomen-obilježja na Kazanima.
“I to kako navode, u martu mjesecu je razmatran nacrt odluke, dok je u maju bilo planirano usvajanje prijedloga ove odluke. Na realizaciju se još uvijek čeka”, navodi se u saopštenju.
Potpisnici saopštenja kažu da još čekaju gradonačelnikov odgovor na njihov upit o tome zašto nije došlo do realizacije projekta.
Zahtijevaju da spomenik ubijenim žrtvama Kazana bude u centru Sarajeva jer, kako navode, to obilježje treba da bude primjer samokritičnog suočavanja s vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast sugrađanima ubijenim na Kazanima.
Ni 25 godine nakon rata u BiH nije utvrđen tačan broj ljudi koji su ubijeni na obroncima Trebevića i bačeni u jamu Kazani.
U tzv. akciji "Trebević" tadašnje vlasti u Sarajevu su 26. oktobra 1993. godine uhapsile komandanta 10. brdske brigade Mušana Topalovića Cacu i komandanta 9. motorizovane brigade Ramiza Delalića Ćelu, koje su smatrale odgovornim za stradanje u Kazanima.
