Human Rights Watch (HRW) upozorava na zabrinutost nakon što je Rusija rekla da će proširi upotrebu "invazivnih" sustava za prepoznavanje lica zbog potencijalne prijetnje privatnosti.
Novine Kommersant izvijestile su prošlog tjedna da će CCTV kamere sa softverom za prepoznavanje lica biti instalirane na javnim prostorima i na ulazu u stambene zgrade u prvih deset gradova Rusije, s ciljem navodne zaštite javne sigurnosti.
Ta se tehnologija već koristi u Moskvi, gdje vlasti planiraju proširiti njezinu upotrebu u tramvajima i metrou.
"Ruski dosije kršenja prava znači da bi vlasti trebale biti spremne odgovoriti na teška pitanja kako bi dokazale da nisu podrivale u segment ljudskih prava pretvarajući se da štite javnu sigurnost", rekao je Hugh Williamson, direktor za Europu i Srednju Aziju u HRW-u.
Očekivano korištenje tehnologije prepoznavanja lica u cijeloj zemlji kritizirala je i međunarodna grupa za ljudska prava Amnesty International koja je upozorila da će to "neizbježno imati učinak" na prosvjednike, kao i grupe za zaštitu privatnosti i odvjetnike za digitalna prava u Rusiji.
Ruski zakoni o nacionalnoj sigurnosti i praksa nadzora "omogućavaju agencijama koje provode zakone pristup praktično svim podacima u ime zaštite javne sigurnosti", navodi HRW, koji se poziva na izvješća koja ističu "obrazac kršenja podataka" u vezi s softverom za prepoznavanje ugrađenim u video nadzor Moskve.
Nevladina organizacija za pravnu pomoć Agora osporava upotrebu tehnologije u Moskvi na Europskom sudu za ljudska prava, rekavši da u Rusiji ne postoji sudski ili javni nadzor nad metodama nadzora, uključujući prepoznavanje lica.
Prošlog mjeseca Anna Kuznetsova iz nevladine organizacije Roskomsvoboda, koja nadzire cenzuru, pokrenula je tužbu protiv moskovskog Odjela za informacijsku tehnologiju, tvrdeći da je lako dobila pristup podacima prikupljenim sa desetaka kamera širom ruske prijestolnice.
Kuznetsova je rekla da su podaci bili dostupni za prodaju na "dark webu" i da su sadržavali detaljne informacije o njezinu boravištu u razdoblju od mjesec dana.
U međuvremenu, Roskomsvoboda je dokumentirao najmanje sedam slučajeva stanovnika Moskve čiji su osobni podaci bili dostupni za prodaju na internetu tijekom ove godine.
Moskovski istražitelji pokrenuli su kazneni postupak zbog navodne prodaje podataka o prepoznavanju lica od dvojice službenika za provođenje zakona, ali HRW je rekao da vlasti "izgleda ne prepoznaju potrebu za razvijanjem odgovarajućih ograničenja za prikupljanje, obradu i pohranu osobnih podataka, što bi pomoglo u sprječavanju narušavanja takvog vida sigurnosti".
HRW je rekao da bi ruske vlasti trebale obustaviti uporabu tehnologije prepoznavanja lica u cijeloj zemlji i "pozvati stručnjake iz civilnog društva i kreatore politika da se uključe u raspravu o nužnosti, proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe nadzora prepoznavanja lica".
