Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj (Josep Borrell) izjavio je da je neophodno raditi na zaštiti i promociji osnovnih prava, poput slobode izražavanja i pluralizma medija, saopštila je 29. septembra Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Borelj je, otvarajući prvo izdanje Konferencije o medijskoj pismenosti EU - Zapadni Balkan, rekao da su se dezinformacije razvile na Zapadnom Balkanu, u EU i cijelom svijetu tokom pandemije izazvane korona virusom.
"Moramo da se angažujemo globalno kako bismo se suprotstavili dezinformacijama, odnosno treba utvrditi izvore dezinformacija i pružiti građanima pouzdane, tačne i pravovremene činjenice. Potrebno je raditi na zaštiti i promociji osnovnih prava, poput slobode izražavanja i pluralizma medija", rekao je Borelj na početku konferencije.
Na konferenciji se obratio i šef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini (BiH) Johan Satler (Johann Sattler), koji je iznio moguća rješenja za borbu protiv dezinformacija primjenjiva na sve zemlje Zapadnog Balkana.
„Prvo među njima je provjera informacija, što ne znači umanjenje, već jačanje slobode govora; potom educiranje javnosti, i na kraju, da se u borbu moraju uključiti vlasti, regulatorna tijela, civilno društvo i nezavisni mediji“, poručio je Sattler.
Radmila Šekerinska, ministrica odbrane Sjeverne Makedonije, osvrnula se na problem kada strukture unutar vlasti ili političkih subjekata pokušaju širenjem dezinformacija ispuniti svoje ciljeve.
„Nisu bile glasine, već direktne laži da se u vojnim vježbama koje provodimo sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koristio osiromašeni uranijum, što dugoročno šteti i prirodi i lokalnom stanovništvu. To je za nas bilo iznenađenje, jer smo se o svim ovim pitanjima usaglasili u zemlji“, ocijenila je Šekerinska.
Situacija u medijima na Zapadnom Balkanu pomogla je da se stvori atmosfera u kojoj se mogu širiti dezinformacije, ocijenila je Gjeraqina Tuhina, dopisnica Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Brisela.
„Glavni mediji preživljavaju uglavnom zahvaljujući marketingu i oglašavanju. Oglašavanje je vezano uz biznise koji su povezani sa političkim strukturama. To je zlokobni krug, koji je veoma očit u zemljama Zapadnog Balkana. Mnogo je izvještaja EU o utvrđivanju stvarnog vlasništva nad medijima na Zapadnom Balkanu, a mnoge zemlje ni ne znaju ko su stvarni vlasnici tih medija i uvijek imamo kontinuirano pitanje tačnosti. Najveći problem je što su ljudi koji su odgovorni za medijsku nedovršenost oni koji vode te zemlje“, kaže Tuhina.
Prvu Konferenciju o medijskoj pismenosti EU - Zapadni Balkan organizuju delegacija EU u Sarajevu, EEAS Stratcom Task Force za Zapadni Balkan i organizacija "Zašto ne" iz Bosne i Hercegovine.
