Majk Hasić je neobično ime za Teslić, gradić na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH). Još je neobičnije, da je Majk registrovan da na lokalnim izborima u BiH, zakazanim za 15. novembar, glasa u inostranstvu, u susjednoj Srbiji, gdje nikada nije živio.
Za glasanje u inostranstvu, Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH do sada je stiglo oko 120.000 prijava, čija je provjera u toku. Prema njihovim podacima, za parlamentarne izbore 2018. godine ovjereno je 77. 814 glasačkih listića za glasanje u inostranstvu, a na lokalnim održanim 2016. godine broj glasača koji bi mogli glasati van BiH bio je 65. 111.
Majk Hasić je u oba prethodna izborna ciklusa, kao i na svim ranijim izborima, glasao u naselju Gomjenica u Tesliću, gdje se vratio iz izbjeglištva prije 20 godina.
Da više nije na tom biračkom mjestu, već da je prijavljen da glasa u Srbiji obavijestio ga je lokalni odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH koji je, kako je predviđeno Izbornim zakonom, zbog provjera, imao uvid u birački spisak.
„Ja sam jedini u državi s ovim imenom i gdje baš mene nađe. Ne mogu vjerovati šta se dešava. Lopovluk. To je malverzacija. Ovo ne treba narodu. Nikad nisam bio u Srbiji, sem sedam dana kad smo u Delta City centru montirali kino dvorane“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ovaj četrdesetdvogodišnjak, koji je zaposlen u teslićkoj hemijskoj industriji.
Majk nije jedini takav slučaj
Odbornik SDP BiH u Tesliću Mehmed Dubravac kaže za RSE da ovo nije prvi put da su ljudi koji žive u tom gradu prijavljeni za glasanje iz inostranstva.
„Već smo imali takve slučajeve 2018. godine. Iz moje mjesne zajednice Gomjenica bilo je nekoliko ljudi, kao i sada, koji žive i rade u Tesliću, a na biračkom su spisku u Srbiji. Sad se to ponavlja u puno većem broju. Interesantno je da nisu ista imena i prezimena u odnosu na ona iz 2018. godine“, dodaje on.
Predstavnici lokalnih političkih stranaka, koji će učestvovati na narednim opštinskim izborima, imali su pravo da pogledaju biračke spiskove i redovnih i glasača prijavljenih u inostranstvu, kako bi bile otklonjene moguće nepravilnosti.
Uvid u spisak prijavljenih za glasanje iz inostranstva imao je i odbornik Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini opštine Teslić Esad Alagić.
„Vidio sam da je iz mjesne zajednice Stenjak na tom spisku šaroliko stanovništvo. Ima privrednika koji imaju svoje radnje, čak su dvojica aktivnih policajaca među njima. Ima studenata i penzionera. U toku jednog dana mi nismo stigli utvrditi sve te lažne prijave“, kaže za RSE Alagić.
Za glasanje poštom iz susjedne države, pored Majka Hasića, prijavljene su i desetine drugih stanovnika Teslića. Među njima je i Mirsad Ševkić koji se lično uvjerio da više ne glasa u svom naselju Stenjak, već da je i on prijavljen da glasa u Srbiji.
„Išao sam u Opštinsku izbornu komisiju. Uvjerio sam se da se nalazim na tom spisku sa još 50 ljudi koje poznajem i za koje tvrdim da možda nikad nisu bili u Srbiji. Ne znam kako i ko je odgovoran za to“, kaže Ševkić, koji je takođe, na svim izborima u posljednjih 20 godina glasao na istom biračkom mjestu, u naselju gdje živi.
Odbornik iz Teslića Esad Alagić najavljuje kako će sve nepravilnosti prijaviti nadležnom Tužilaštvu, dok u okružnom Tužilaštvu u Doboju, nisu mogli potvrditi za RSE da li su do sad imali prijava vezanih za izborne neregularnosti.
To je krivično djelo
Predsjednik Opštinske izborne komisije u Tesliću Vladimir Vuković kaže za RSE kako je činjenica da su ljudi prijavljeni mimo svoje volje da glasaju u inostranstvu krivično djelo kojim treba da se bavi Tužilaštvo.
On podsjeća da je Opštinska izborna komisija imala samo jedan dan da provjeri birački spisak i da prijavi sumnjive i sporne prijave. Za taj jedan dan provjere u Tesliću su pronašli 191 slučaj ljudi koji žive u tom gradu, a prijavljeni su za glasanje u inostranstvu. Od tog broja je, kaže, 120 ili 130 Bošnjaka i 60 Srba.
„Taj broj je veći sigurno samo što nismo imali vremena da pregledamo. Trebalo je barem sedam dana da se dobro pregledaju ti spiskovi“, kaže on.
Građani iz Teslića, prijavljeni bez svog znanja da glasaju u inostranstvu samo su primjer.
Nema službenih prijava
Opozicione stranke, ali i bivši i sadašnji članovi CIK BiH, tvrde da je veliki broj kopiranih ličnih dokumenata koji sadrže ime, prezime i matični broj građana u posjedu političkih stranaka i da te stranke, uz ispunjen obrazac i kopiju tih dokumenata, fiktivno prijavljuju građane BiH da na lokalnim izborima glasuju izvan te zemlje.
Član Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović, kaže da je uočeno da veći broj prijava sadrži određene nedostatke.
„Odnosno uočili smo određene radnje koje mogu da indiciraju zloupotrebu korištenja ovog prava“, navodi Arnautović za RSE.
Službenih i zvaničnih prijava, prema njegovim riječima, do sada nema, ali svaki dan dobijaju informacije koje prosljeđuju Tužilaštvu BiH.
„Mi nismo policijska agencija, koja može vršiti... Ako sada na primjer Vaše podatke neko fotokopira i dostavi u Vaše ime i kaže- ja neću biti na dan izbora u Sarajevu gdje glasam, nego ću biti u Kanadi i dajte me tamo prijavite. I ako je to uradio bez vašeg znanja, to je radnja kojom je ukraden vaš identitet i to je radnja koju treba da provjere nadležne policijske agencije“, kaže Arnautović.
CIK, prema njegovim riječima za svaku sumnju u neregularnosti upućuje cijelu dokumentaciju nadležnim Tužilaštvima u BiH.
Tužilaštvo BiH primilo je prijave iz CIK-a a koje se odnose na prijave nezakonitosti u glasanju putem pošte. Kako je rečeno za RSE, formirani su predmeti na kojima se radi.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, 12. septembra je u saopštenju za javnost naveo kako ima saznanja da se za predstojeće lokalne izbore u BIH spremaju velike zloupotrebe i izborne prevare za glasanje putem pošte.
"U te mahinacije uključene su ne samo pojedinci i političke stranke nego i neke institucije!”, napisao je Šarović.
Suad Arnautović član CIK-a BiH, također, vjeruje u moguće zloupotrebe.
„Bilo bi jako dobro od gospodina Šarovića, i svakog drugog da identifikuje koje su to institucije. Da li su to neka predstavništva nekih entiteta u susjedstvu, ili su u pitanju neke nezakonite aktivnosti nekih tajnih službi?“, pita Arnautović.
Arnautović kaže da jeste riječ o do sada najvećem broju prijava za glasanje putem pošte, koje bi do kraja ove sedmice trebale da budu unešene u sistem, nakon čega slijedi provjera svih prijava.
CiK ima rok do 1. oktobra, do kada bi trebala da provjeri i ovjeri prijave birača koji će glasati putem pošte.
„Nakon toga što ih ovjerimo i sudski potvrdimo taj izvod, onda ćemo ići u dostavu glasačkih listića koji će doći svakako puno ranije od 15. novembra kada glasamo mi u BiH“, objašnjava Arnautović.
Kakvi su mehanizmi kontrole?
Procedura glasanja putem pošte se sastoji od dva dijela. Prvi dio je registracija birača, a drugi sam čin glasanja.
Izbornim zakonom BiH predviđeno je da se državljani BiH sa pravom glasa u inostranstvu moraju registrovati. Za lokalne izbore 2020, rok za registraciju bio je do 1. septembra.
„Kada CIK provjeri i odobri određen broj prijava, onda će ta lica dobiti koverte sa kompletima glasačkih listića za načelnike, gradonačelnike i općinska i gradska vijeća ili skupštine i moći će glasati ranije nego mi koji glasamo u BiH“, objašnjava član CIK-a Suad Arnautović.
CIK je utvrdila algoritam kontrole prijava za glasanje putem pošte. Taj algoritam se sastoji od sedam koraka.
„Prvu kontrolu vrše službenici koji unose podatke u aplikaciju uz nadzor kontrolora. Drugu kontrolu vrši posebna komisija formirana od strane CIK-a. Treću kontrolu vrše sami članovi CIK-a metodom slučajnog uzorka. Četvrta kontrola radi se od samih osoba koje su se prijavile za glasanje izvan BiH, putem aplikacije na stranici CIK-a“, navodi Arnautović.
Za petu kontrolu su, prema njegovim riječima, zadužene izborne komisije osnovnih izbornih jedinica koje su od CIK-a dobile spisak glasača prijavljenih putem pošte i oni su dužni da to provjeravaju.
„Šesta kontrola biće vršena u žalbenom postupku ukoliko bude žalbi na našu odluku o ovjeri tih lica. I sedma provjera će se vršiti u glavnom Centru za brojanje to je konačna i najbolja provjera gdje će biti onemogućene bilo kakave zloupotrebe u pogledu prijave za glasanje poštom“, dodaje Arnautović.
Apelacioni odjel Suda BiH, kako kaže, vrši tu posljednju kontrolu, odnosno sudski nadzor u žalbenom postupku na sve odluke koje donosi CIK.
Prema zaključenom biračkom spisku CIK-a BiH, pravo glasa na lokalnim izborima u novembru imaju 3.374. 364 bosanskohercegovačka državljanina. Za učešće na predstojećim lokalnim izborima prijavilo se 136 političkih stranaka i 379 nezavisnih kandidata.
Majk Hasić i drugi stanovnici Teslića ne znaju hoće li i kada biti otklonjene nepravilnosti u biračkom spisku prema kojem bi oni trebali glasati u susjednoj Srbiji. Zbog toga ne znaju ni hoće li moći izaći na lokalne izbore u BiH.