To što je na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH za čelne ljude opština i gradova kandidovano svega 29 žena, a 396 muškaraca, kandidatkinja Naše stranke za gradonačelnicu Tuzle Mirjana Marinković–Lepić smatra potvrdom da muškarci u političkom životu u BiH opstruiraju žene.
"Prema objavljenim podacima za kandidate i kandidatkinje za načelnike/ce i gradonačelnike/ce opština u BiH je frapantno mali procenat žena, tako da to samo potvrđuje da još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu", komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirjana Marinković–Lepić, inače aktuelna zastupnica u Parlamentu BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH je 14. septembra objavila Preliminarne kandidatske liste i kandidate/inje za lokalne izbore koji će biti održani 15. novembra ove godine.
Od ukupnog broja 425 kandidata za načelnike/ce i gradonačelnike/ce, svega je 29 žena (6,82 %) u odnosu na 396 muškaraca (93,18 %), dok je za opštinska vijeća, skupštine opština, gradska vijeća, skupštine grada i Skupštinu Brčko Distrikta BiH 12.753 (42,27%) žena a 17.415 (57,73%) muškaraca.
Šta propisuje Zakon?
Zakon o ravnopravnosti spolova je propisao kvotu od 40 posto za manje zastupljen spol, a Izborni zakon BiH je integrisao tu obavezu da se na kandidatskim listama mora naći minimalno 40 posto manje zastupljenog spola, objašnjava za RSE Maja Gasal-Vražalica, direktorica Akademije za žene i nekadašnja zastupnica u Parlamentu BiH.
"I upravo ovaj procenat od 42, 27 posto pokazuje da su svi politički subjekti ispoštovali tu kvotu, jer im je to obaveza. Ukoliko ne ispoštuju tu kvotu, CIK im neće ovjeriti kandidatske liste. Kada govorimo o procentu 6,82 posto žena kandidatkinja za načelnice, to pokazuje da politički subjekti nisu ispoštovali Zakon o ravnopravnosti spolova na način da za pozicije načelnica, također, uzmu u obzir kvotu od 40 posto manje zastupljenog spola", kaže Gasal-Vražalica.
Ona naglašava da su 'rijetki politički subjekti u svoje statute ugradili i ispoštovali Zakon o ravnopravnosti spolova i ovu minimalnu kvotu.'
Koordinatorica za javne politike u Koaliciji za slobodne i poštene izbore. "Pod lupom" Jelena Tanasković-Mićanović smatra da upravo ovi podaci pokazuju nivo demokratičnosti u političkim partijama i položaj žena u njihovim političkim strankama.
"Ovo govori i o položaju današnje žene u politici u BiH. Ovaj mali procenat žena kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice nam govori da smo mi još uvijek politički daleko od nekog zrelog političkog društva gdje žene imaju dovoljno prostora, institucionalne i svake druge podrške da se uključe u političke procese i nametnu se kao liderke", ocjenjuje za RSE Tanasković–Mićanović.
Borba za status
Aktuelna načelnica Drvara i kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za načelnicu na novembarskim lokalnim izborima u BiH, Dušica Runić navodi kako je ženama teže "organizovati i izbalansirati porodične obaveze kao i one koje nosi takva funkcija, te da se možda zbog toga malo žena odluči na takav izazov". Ona za RSE navodi i to da je riječ o, možda, još uvijek tradicionalnom i patrijarhalno orijentisanom društvu gdje se "takve funkcije prepuštaju muškarcima".
"Mislim da je jako bitno da žena ima, prvo, podršku porodice, da se bori za sebe i da se uhvati u koštac sa svim problemima, a onda samo po sebi dolazi povjerenje društva, građana i birača. Ja sada završavam prvi mandat i ponovo sam kandidat, a uspjela sam u tom periodu da se porodim i da se brinem o porodici, domaćinstvu, što svaka žena radi. Sve se može uz dobru organizaciju, a ženama u politici bih poručila da budu glasnije i upornije", poručuje Runić.
Iznoseći svoj stav o tome da li se žene stavljaju na kandidatske liste kako bi zadovoljile kvotu, kandidatkinja Naše stranke za gradonačelnicu Tuzle Mirjana Marinković-Lepić, kaže da stranke u suštini to rade radi poštivanja Izbornog zakona.
Ona pozdravlja kvotu od minimalno 40 posto koju propisuje Izborni zakon, jer kako kaže, 'pitanje je koliko bi žena bilo na izbornim listama da nema tog propisa, ali ono što ja stalno naglašavam da je opet mali broj nositeljica listi koje de facto imaju najviše šansi za prolaz.'
Navodi da je problem u strankama, te da, ukoliko unutar njih nema dovoljno razvijene svijesti o ravnopravnosti spolova i potrebe da se ženama da šansa, onda 'imamo ovo što imamo'.
"Mi žene se nekako stalno moramo boriti za svoj status, počev od porodice pa nadalje, ali jasno i glasno ispostaviti zahtjeve da se žene nađu i na prvim mjestima izbornih lista, to se ipak moraju izboriti žene i moraju u tome biti uporne. I dalje su žene diskriminisane u odnosu na muškarce i na kraju kada prođu izbori procenat žena u zakonodavnim organima je, pa čini mi se redovno, duplo manji od kvote koja je propisana", ocjenjuje Marinković–Lepić.
Šta treba mijenjati?
"Zakon nije u pitanju", kaže Maja Gasal-Vražalica, navodeći da je Zakon dobar, ali da je problem njegova implementacija, kao i to što 'nema pobune žena niti unutar političkih subjekata niti u društvu općenito'.
"Da se pobune žene koje su u članstvu političkih partija, a osobito bih akcent stavila na interesne organizacije žena koje djeluju u političkim subjektima. Prvenstveno mislim da bi se društvo promijenilo, da žene u političkim subjektima trebaju biti ta energija i ta snaga koja će inzistirati na poštivanju zakona. Sve žene koje se na kraju kroz liste i nađu u predstavničkim i zakonodavnim a kasnije i u izvršnim tijelima, gube na kredibilitetu jer se unutar svojih partija nisu izborile da same partije poštuju zakone koji su na snazi u državi BiH", poručuje Gasal–Vražalica.
Da je riječ o društvenom problemu, te da nedostaje institucionalne podrške kako bi žene u BiH mogle izbalansirati svoje aktivnosti i potrebe, smatra Tanasković–Mićanović.
"Žene možda zaziru od načina na koji se vodi politika u BiH. Mi smo sami svjedoci da se veoma često te politike vode mimo institucija po kafanama i sličnim mjestima, za šta žene realno nemaju ni volju ni želju, a ni vremena. Ukoliko bi se politike vratile u institucije ove zemlje, vjerujem da bi to doprinijelo da imamo i veće učešće žena, što je jedan segment", navodi Jelena Tanasković–Mićanović iz koalicije 'Pod lupom'.
Ona dodaje da je druga ključna stvar to što 'naše političke partije nisu pretjerano demokratske’, te da bi se njihovom unutrašnjom reformom dala jednaka prava i šanse svima.
Tri kandidatkinje više 2020, u odnosu na 2016. godinu
Inicijativu u Parlamentu o izmjeni Zakona o formiranju Vijeća ministara BiH u vezi sa poštivanjem Zakona o ravnopravnosti spolova, najavljuje kandidatkinja Naše stranke za gradonačelnicu Tuzle i aktuelna zastupnica u Parlamentu BiH, Mirjana Marinković–Lepić.
"Problem je i u tome što mi (žene op.a) nikako ni u zakonodavnoj vlasti ne možemo da natjeramo mandatare kod predlaganja sastava vlada, Vijeća ministara BiH i tako dalje, da se poštuje Zakon o ravnopravnosti spolova. Ja ću podnijeti jednu inicijativu za izmjenu zakona o formiranju Vijeća ministara, s obzirom na to da sam trenutno državna poslanica, pa ćemo vidjeti na kakav će odaziv naići, posebno kad su u pitanju zastupnice", najavljuje Marinković–Lepić svoje zastupničke aktivnosti u narednom periodu.
Ove godine samo tri žene kandidata više
Nakon opštih izbora 2014. godine je urađena nezvanična analiza o političkoj participaciji žena u BiH u okviru edicije "Ljudska prava", Sarajevskog otvorenog centra, koja je pokazala da u bh. političkim subjektima djeluje 33 posto žena, podsjeća direktorica Akademije za žene Maja Gasal-Vražalica.
"Što će reći da 33 posto žena u političkim subjektima nije zanemariv procenat, te da je to jedna snaga koja bi i te kako mogla dovesti do promjene kako unutarstranačkog djelovanja, tako i političke scene u BiH, da bismo mogli osvježiti. Ali i u sve zakone i politike integrirati i žensku perspektivu", poručuje ona.
Od ukupno 418 kandidata za načelnike/ce i gradonačelnike/ce na Lokalnim izborima održanim 2016. godine u BiH, žena je bilo manje za tri nego za predstojeće izbore.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, objavljenim na službenoj stranici državnog parlamenta, 2016. godine je bilo 26 kandidatkinja je bilo (6,22 %) dok je kandidata bilo 392 (93,80 %), podaci su Centralne izborne komisije BiH objavljeni na službenoj stranici državnog parlamenta.
Otvoreni poziv za ravnopravnost
Agencija za ravnopravnost spolova BiH u julu ove godine je političkim strankama registrovanim za Lokalne izbore 2020. uputila otvoreno pismo pod nazivom "Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!"
"Ravnopravna zastupljenost spolova na mjestima donošenja odluka je obavezan standard ostvarivanja lјudskih prava, propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i domaćim zakonskim propisima", navodi Agencija u tom pismu.
Uprkos postojanju izbornih kvota od najmanje 40 % pripadnika/ca manje zastupljenog pola na listama kandidata/kinja, žene su u predstavničkim tijelima na svim nivoima vlasti u BiH nedovoljno zastupljene i čine 23,8%, što je ispod evropskog prosjeka, navodi se.
Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, napominje Agencija u otvorenom pismu, državna tijela su na svim nivoima vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku (kao i političke stranke te pravna lica s javnim ovlaštenjima) dužna da osiguraju i promovišu ravnopravnu zastupljenost polova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Agencija podsjeća da je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) integralni dio Ustava BiH, te napominje da 'prosperitetna društva, pored ostalog, karakteriše veće učešće žena u politici, a društveno – ekonomski razvoj društva direktno je proporcionalan njegovoj inkluzivnosti i stepenu ravnopravnosti polova.'
*saradnja na tekstu Gojko Veselinović
