Roditelji bošnjačke djece koja pohađaju nastavu po bosanskom planu i programu na području Opštine Zvornik u Republici Srpskoj, na istoku Bosne i Hercegovine susreli su se s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem sa kojim su razgovarali o problemu jezika, jer im u matične knjige nije upisan bosanski jezik, kako im to stoji i u đačkim knjižicama, već jezik bošnjačkog naroda.
Zbog toga su od 1. septembra bojkotuju nastavu, a Komšić im je, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže jedan od predstavnika roditelja Muharem Sinanović obećao pomoć.
"Željko Komšić je rekao da će u četvrtak imati sastanak s članovima Predsjedništva i da će pokušati to da riješi. Ako ne uspije to riješiti, onda će naći pravni tim i da će po jedan roditelj iz svake područne škole da podnese tužbu i da idemo sa tužbama“, kaže Sinanović.
Komšić je nakon sastanka s roditeljima medijima potvrdio da će razgovarati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, te da ukoliko ne uspiju postići dogovor, treba da se obrate Ustavnom sudu ili Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Djeca, kako je potvrdio Sinanović, i dalje neće pohađati nastavu, odnosno sačekaće ishod sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
„Mi vjerujemo da u Republici Srpskoj ima savjesnih ljudi i da će se to riještiti“, kaže on.
Za učenike područne škole u Liplju nastava se odvija po bosanskom planu i programu, ali prema obrazloženju Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, koji su dali za RSE oni samo slijede ustavne preporuke kada je u pitanju jezik, a kao jedan od službenih jezika naveden je jezik bošnjačkog naroda, a ne bosanki, kako to traže roditelji.
„Svim učenicima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u Republici Srpskoj omogućeno je izučavanje jezika u okviru nacionalne grupe predmeta. U Područnom odjeljenju Liplje od 2005/2006. godine nastava iz nacionalne grupe predmeta izvodi se po Nastavnom programu Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona i udžbenicima iz Federacije BiH.“, navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine 26. maja 2016. godine zaključio je da Bošnjaci mogu svoj jezik nazvati kako hoće, jer je neutralna odredba u Ustavu Republike Srpske u kojem stoji da se u RS koriste jezici srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda. Prema odluci Ustavnog suda BiH, svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava BiH, ali i Ustava RS.
Ustavni sud BiH je, između ostalog, konstatovao da Ustav BiH nigde ne propisuje da se nazivi jezika kojim govore konstitutivni narodi, moraju povezati s nazivima konstitutivnih naroda. Ustav BiH daje pravo konstitutivnim narodima i ostalima da jezik kojim govore nazovu kako žele.
Prema Okvirnom Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini u članu 7. navodi se: ˝Jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat će se u svim školama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Svi učenici će u školama izučavati pisma koja su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini“.
