Roditelji djece koji su odlučili da njihova djeca ne prate katolički vjeronauk kao izborni predmet u školi peticijom su zatražili da se vjeronauk kao izborni predmet stavi na početak ili na kraj nastave, a ne u sredinu rasporeda.
„Tražimo da se prestane sa segregacijom i diskriminacijom djece,“ kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) jedna od inicijatorica peticije, majka dvoje djece Suzana Jašić.
„I to u smislu da djeca koja ne idu na vjeronauk napuštaju obaveznu nastavu da bi proveli 45 minuta na hodniku ili ispred škole, da bi se potom opet vratila na obaveznu nastavu. Što je još gore, u vrijeme ovih 'korona mjera', kada se razredi ne smiju miješati, škole su zatražile od roditelja djece koja ne idu na vjeronauk da djecu za vrijeme vjeronauka ostave u razredu. Dakle, sve se oko organizacije života pod koronom uspjelo riješiti, razne su se mjere uspjele donijeti, ali jedino rješenje za djecu koja ne idu na vjeronauk je – da ostanu na vjeronauku,“ ogorčena je Suzana Jašić.
Roditelji žele da neki zahtjevi budu ispunjeni odmah, a neki od sljedeće školske godine: „Mi želimo da škole od sada pa nadalje omoguće djeci koja ne idu na vjeronauk da to vrijeme provedu negdje drugdje, i da budu pod nadzorom. A da se za sljedeću školsku godinu djeci koja ne idu na vjeronauk pruži alternativni izborni predmet. Jer, u ovom slučaju riječ je vrlo često o jednom, dva ili tri djeteta koji pognute glave napuštaju učionicu i poput nekog viška u obrazovnom sustavu čame čekajući taj sat na hodniku,“ opisuje Suzana Jašić.
Što piše u peticiji?
Kako su naveli u peticiji upućenoj ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, „nevjerojatno je da je ovoj državi i onima koji je vode to već preko dva desetljeća normalno i da se nije pronašlo sustavno rješenje. U ovom slučaju nema dileme - riječ je o nebrizi za djecu koju desetljećima iskazuje sam državni vrh. No, jasno je i da nije riječ samo o nebrizi, već je to poruka i roditeljima i djeci: 'tko vam je kriv što ne idete na vjeronauk, da ste ga upisali, ne biste imali tih problema'. Mnogi su roditelji pokleknuli upravo zbog te poruke koja se nalazi u podtekstu ovakvog odnosa,“ stoji u peticiji koju je do sada potpisalo gotovo 4.000 roditelja.
Inicijatori peticije još nisu dobili nikakav odgovor od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Također, nikakav odgovor nije stigao ni na upite što ih je Ministarstvu uputio Radio Slobodna Europa.
Nasličan upit jednog lokalnog medija kazali su kako je već deset godina na snazi preporuka da se vjeronauk i ostale izborne predmete stavlja prvi ili zadnji sat nastave, „ali da to iz nepoznatog razloga nije provedeno“.
Ovo nije prvi puta da sekularističke udruge ili roditelji traže da se vjeronauk kao izborni predmet stavi na početak ili kraj školskog dana, a njihove zahtjeve redovito podupire pravobraniteljica za djecu.
„Reakcije resornog ministarstva i dalje nema, a kako problem postoji na državnoj razini, to nije nešto što ministarstvo može i smije ostaviti školama na izbor,“ kaže za RSE član Upravnog odbora udruge za zaštitu ireligioznih osoba „Protagora“ Alan Sorić.
„Dakle, smatram da je potrebno da se konačno oglase i da prihvate upute pravobraniteljice za djecu i nalože školama da nastavu vjeronauka organiziraju na nekakav drugačiji način koji neće predstavljati kršenje prava učenika koji taj predmet ne pohađaju, a onda i da kontroliraju kako se te njihove upute provode,“ sugerira Sorić.
Blagi trend smanjenja interesa za vjeronauk
Katolički vjeronauk je uključen kao izborni predmet u hrvatske osnovne i srednje škole temeljem takozvanih „vatikanskih ugovora“ potpisanih 1997. godine između Hrvatske i države Vatikan kojima je uređen odnos hrvatske države i Katoličke crkve u Hrvatskoj.
I druge značajnije vjerske zajednice u Hrvatskoj potpisale su sa državom ugovore po uzoru na onaj kojim je uređen položaj Katoličke crkve.
Prema najsvježijim dostupnim podacima otprije 2 godine, 30.978 hrvatskih osnovnoškolaca, ili nešto manje od 10 posto ne prati vjeronauk kao izborni predmet.
Prisutan je i blagi trend smanjenja interesa za vjeronauk. Tako je postotak učenika prvih razreda osnovne škole čiji roditelji žele da im dijete ide na vjeronauk sa 92,45 posto školske godine 2013/2014 pao na 90,68 posto školske godine 2017/2018, odnosno za 1,77 posto.
