Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražio je da se u srijedu prijepodne, 9. septembra, zakaže vanredna sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi se raspravljalo o njegovoj inicijativi za premještanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Јerusalem.
Dodik je inicijativu najavio na sjednici Skupštine Republike Srpske, 7. septembra.
„Bez obzira što Džaferović (Šefik, član Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda) priča da to pitanje neće staviti na dnevni red, on mora po Poslovniku zakazati sjednicu Predsjedništva BiH u roku od 24 sata. Vjerujem da će to uraditi. Vidim da i oni imaju neke inicijative, ja nisam protiv njihovih inicijativa. Treba razgovarati na sjednici i o tome treba da se odlučuje“, izjavio je Milorad Dodik u Mostaru.
Odgovor Predsjedništva BiH
Nakon Dodikovog zahtjeva za održavanjem sjednice i drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, zatražio je da se u srijedu održi vanredna sjednica Kolektivnog šefa države o Prijedlogu Odluke o priznanju Republike Kosovo.
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE) je potvrđeno da u srijedu, 9. septembra, neće biti održana nijedna sjednica.
Da bi zahtjev Milorada Dodika dobio ‘zeleno svjetlo’ potrebno je da za njega glasaju i ostali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u ponedjeljak, 7. septembra, poručio je da tema premještanja ambasade u Jerusalim uopšte neće biti tema sjednice Predsjedništva BiH, te da je Dodikova inicijativa politikantska i populistička.
Džaferović je naglasio da BiH ima dobre diplomatske odnose i sa državom Izrael i sa državom Palestinom, uz puno razumijevanje činjenice da naša zemlja poštuje međunarodno-pravne akte i rezolucije Ujedinjenjih nacija.
''Ukoliko Dodik zaista želi da sa SAD-om, kao jednim od strateških partnera BiH, popravlja odnose i poštuje njihove interese, onda prije svega treba da bezrezervno poštuje Dejtonski sporazum, a ne da svako malo prijeti teritorijalnom integritetu BiH, zbog čega se našao i na crnoj listi SAD'', istaknuo je Džaferović.
Sličnog stava je i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji je podsjetio i da se Dodik nalazi na crnoj listi osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a.
Prijedlog o izmiještanju ambasade uoči Palmerovog dolaska
Dodikov prijedlog o izmještanju ambasade stiže uoči dolaska zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera u Bosnu i Hercegovinu, u srijedu 9. septembra, gdje će održati niz sastanaka sa bh. zvaničnicima.
Dodik je u Mostaru kazao i kako je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD već obaviješten o njegovoj inicijativi.
Dodikov nagli zaokret prema Sjedinjenim Američkim Državama politikolog Velizar Antić povezuje sa njegovom kontinuiranom podrškom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
‘’Cilj ide u dva smera. Pre svega, jedan je da Milorad Dodik vidi da se Aleksandar Vučić, sa ovim Vašingtonskim sporazumom, približava SAD. Milorad Dodik hoće nekako da se prikači na taj voz, da se on sada ponovo vrati na stare one svoje izjave i period kada je bio ‘dašak svežeg vetra na Balkanu’. Mislim da je to, pre svega, cilj da se prikači na politiku Aleksandra Vučića", ističe Antić.
Antić navodi i da Dodik "želi da se približi Americi, jer vidi da se Amerika ponovo pozicionira u ovom regionu".
‘’Moramo da se setimo da je on odbio da se rukuje sa ambasadorom SAD u BiH. To je bio jedan njegov veliki gaf i promašaj, jer ma koliko oni bili u ličnim sukobima, ne možete tako da se ponašate u odnosima prema jednoj velesili. On to dobro zna i zato se ponovo ponaša kao dobar učenik i u prijateljskim odnosima sa Amerikom’’, ističe Antić.
I nekadašnji diplomata Hajrudin Somun navodi kako je jasno da Milorad Dodik podržava predsjednika Aleksandra Vučića.
‘’Takav potez do sada nije uradila ni jedna evropska zemlja. Članice EU se drže Rezolcija UN i međunarodno usvojenog principa da se Jerusalim može priznati kao izreaelski glavni grad jedino nakon postizanja rješenja palestinsko - izaelskog spora, na bazi dvije države. Ne znam hoće li se najave o selidbi ambasada ostvariti, jer je taj stav ranije zauzela Australija, ali nije ga provela sve do sada‘’, kaže Somun i podsjeća da je Bosna i Hercegovina bila u delikatnoj situaciji i krajem 2012. godine kada se odlučivalo u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) treba li Palestinskoj upravi dodijeliti status posmatrača u toj organizaciji.
‘’Tada je BiH, upravo zbog otpora zvaničnika iz Republike Srpske, bila suzdržana, dok je Srbija priznala novi status Palestinske uprave. Priznati ili ne priznati Izrael na jednoj, a Palestinsku upravu, odnosno Palestinu na drugoj strani, moneta je za diplomatsko potkusurivanje u međunarodnim odnosima. Posebno je to pitanje dobilo na značaju nakon što je administarcija američkog predsjednika Trampa odlučila da sjedištem svoje ambasade prebaci u Jerusalim“, naglašava Hajrudin Somun.
Milorad Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od 2017. zbog nepoštovanja Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma.
U obrazloženju američke administracije prilikom uvođenja sankcija navedeno je da se "Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Daytonskog sporazuma".
Odluka je uslijedila nakon što je Ustavni sud proglasio referendum o danu RS neustavnim, koji je Dodik najavljivao kao referendum o otcjepljenju RS ali je nakon ove odluke preinačio u referendum o danu RS 9. Januaru.
"Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i kontinuiranu evropsku integraciju zemlje. Kao rezultat današnjih sankcija, svaki dio imovine ili interes za imovinu gospodina Dodika, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD ili koja se nalazi unutar SAD, mora biti blokiran. Pored toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD koje uključuju gospodina Dodika", saopšteno je tada iz ambasade SAD-a u BiH .
Pokušaj povezivanja BiH sa sporazumom Kosovo-Srbija
Politički analitičar, urednik portala Istinomjer u udruženju građana "Zašto ne“, Denis Čarkadžić, kaže da Dodik, ipak, ovim prijedlogom "prvo želi da da podršku Aleksandru Vučiću", a potom i dovede BiH, odnosno Republiku Srpsku, u vezu sa pregovorima Kosova i Srbije.
„Prvo je to pokušao sa pričom da status Republike Srpske (RS) treba da bude vezan sa statusom Kosova. Sada koristi bilateralni sporazum između Kosova i Tel Aviva u međusobnom priznanju, te najavu preseljenja ambasade Republike Srbije u Jerusalem. Naravno, niko ozbiljan, kako u Vašingotnu, tako i u BiH neće zagristi na tu udicu, te će i ovaj Dodikov pokušaj doživjeti fijasko, kao što je to bio slučaj i sa pokušajem dovođenja pitanja statusa RS-a sa pregovorima Beograda i Prištine“, ističe Čarkadžić.
Koliko ambasada ima BiH?
Bosna i Hercegovina je 1997. godine uspostavila 33 svoje ambasade u svijetu. Tada je odlučeno da će BiH priznati državu Izrael i uspostaviti diplomatske odnose. To se i desilo 26. septembra 1997. godine, kada su se države uzajamno priznale i uspostavile diplomatske odnose. Nakon toga je otvoreno i diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH.
Dodik, koji je te godine bio poslanik u Narodnoj skupštini RS, izjavio je da će BiH otvoriti ambasadu u Jerusalemu.
U tom momentu samo je Gvatemala imala ambasadu u Jerusalemu.
Trenutno svoje ambasade u Jerusalemu imaju SAD i Gvatemala, a najavljeno je to isto iz Hondurasa, Kosova i Srbije.
U Tel Avivu se nalazi 87 svjetskih ambasada.
* Saradnja na tekstu Milorad Milojević i Gordana Sandić Hadžihasanović
